Pande se nalaze na logotipu World Wide Fund for Nature (WWF), najveće međunarodne nevladine organizacije koja radi na pitanjima zaštite, istraživanja i obnove okoliša. Pande, tačnije velike pande (Ailuropoda melanoleuca,) su postale ambasadori svih ugroženih vrsta, a u Kini se smatraju i nacionalnim blagom.
Uprkos tome što same pande ne ulažu prevelik napor da opstanu, ljudi, koji redovno uništavaju njihovo prirodno stanište i jedini izvor hrane, ipak imaju dužnost da se iskupe i da pomognu ovim apsolutno preslatkim medama.
Ako ste se ikada zapitali zbog čega se ulažu toliki napori i novac u zaštitu pandi, odgovor je jednostavan: Pande odbijaju da surađuju – što znatno otežava cijeli proces zaštite. Uporno jedu pogrešnu hranu, ne žele da se pare i poprilično su loši i nemarni roditelji.
Divlja velika panda se hrani gotovo isključivo (99%) bambusom. U zoološkim vrtovima, one jedu prvenstveno bambus, ali pristaju i na šećernu trsku, kašu od riže, posebne kekese koji se prave samo za njih, mrkvu, jabuke i slatki krompir.
Problem kod pandi je taj što one uošte nisu fizički građene da jedu bambus. Njihova tijela nisu prilagođena da probave celulozu i zbog toga moraju jesti tone bambusa (9-20 kg dnevno). Zbog ovakvog (pogrešnog) načina ishrane, pande u divljini jednostavno nemaju dovoljno proteina i energije da se kreću, a pogotovo da se pare.
Pande imaju mesožderski probavni sistem, a također su i klasificirane kao mesojedi. Imaju snažne zube kao i svaki drugi medvjed i u slučaju da im ponestane bambusa, mogu jesti meso i ribu. Ipak, one jedu isključivo bambus zbog kojeg više liče na ljenivce nego na svoje ostale straše rođake – medvjede.
Zbog nedostatka energije i pogrešne prehrane, pande su postale nevjerovatno lijene životinje. Većinu dana provode sjedeći ili ležeći na jednom mjestu. Ostatak dana jedu bambus. I kake. I to oko 40 puta dnevno!
Za razliku od svih ostalih živih bića na planeti, pande su potpuno nezainteresovane za reprodukciju. Ustvari, toliko su nezainteresovane da su ljudi primorani da na njima koriste tehniku ‘ispiranja mozga’. Ovo se radi tako što se pande zatvore u kavez i što im se po čitav dan u krug pušta pornografski video u kojem se dvije pande pare.
Prilikom parenja, mužjak mora prići ženki i ispustiti pravi zvuk. U suprotnom, ženka će shvatiti njegov prilazak kao napad. U divljini, mužjaci se ne trude previše da uopšte priđu ionako nezainteresovanim ženkama, a pogotovo se ne trude da ispuste pravi zvuk.
Ženke pande ovuliraju samo jednom godišnje, u proljeće – i to 2 do 3 dana. Ako u tom periodu ne privuku mužjaka, sezona parenja propada. Kako bi motivisali mužjake da ne propuste ovu kratkotrajnu priliku za parenje, ljudi su pandama čak ubrizgavali i vijagru.
Ženke pande mogu roditi dvoje mladih, a obično samo jedno preživi jer je majka sposobna da se brine samo o jednoj bebi. Drugo mladunče jednostavno ostavi iza sebe.
Mladunče ostane s majkom do tri godine, što znači da jedna ženka, u najboljem slučaju, može imati jednu bebu svake tri godine. Zbog ilegalnog lova, gubitka staništa, kao i drugih uzroka smrtnosti, populacija velikih pandi jednostavno vremenski ne može da se oporavi.
Drugi problem sa kojim se pande susreću je taj što su ženke toliko rijetko skotne da ponekad i same ne znaju da su skotne. Nije rijetkost da se panda okoti u neznanju, te da se prepadne i jednostavno ubije svoje mladunče. Također su zabilježeni slučajevi kada ženka jednostavno sjedne na mladunče, a ponekad ga u neznanju uguši i dok spava.
Pande se nalaze na National Geographic-ovoj listi ‘najlošijih majki u životinjskom svijetu’.
Moglo bi vam se svidjeti i...
Preporučujemo:
Tagovano kao: zanimljivosti, životinje
