5 Dobrih stvari koje su se desile za vrijeme mračnog doba

Mračno doba je dio istorije koji uglavnom opisuje Evropu od kraja Starog vijeka 476. godine do početka Novog vijeka 1492. godine, iako neki istoričari tvrde da je mračno doba Evrope završilo 814. godine, a neki opet da je završilo 1000. godine… Pošto je ovo još uvijek predmet rasprave, mi ćemo se držati generalnog vjerovanja (1492. godine).

Mračno doba se s razlogom zvalo mračno. To je bio period u kojem se svijet počeo boriti protiv Crne Smrti, jedne od najgorih pandemija u istoriji čovječanstva koja je u Evropu stigla kasnih 1340-ih, a koja je do 18 stoljeća odnijela oko 75 miliona života. U ovim mračnim vremenima rodila se i inkvizicija, desili su se neki od najstrašnijih zločina u ime religije, i izumljene neke od najbizarnijih sprava za mučenje.

Ipak, mnogi istoričari tvrde da Mračno doba i nije bilo baš toliko mračno, kako inače vjerujemo. Na primjer, tvrdnja da je napredak nauke stagnirao potpuno je netačna. Ljudi su generalno imali ugodan život. Aristokrati nisu morali raditi niti jedan dan u životu, a imali su sve, dok je za radničku klasu bilo više ngo dovoljno otvorenih radnih mjesta, sa dobrom platom, zaštitom i izobiljem hrane.

Ovo su neke od stvari koje su nastale tokom Mračnog doba, a koje su oblikovale svijet u kojem danas živimo:

 

5. Procvat poljoprivrede

poljoprivreda

Kao posljedica odličnih vremenskih prilika i boljeg znanja, u mračnom dobu poljoprivreda je doživjela svoj veliki procvat, te donijela izobilje hrane, kako bogatim aristokratima, tako i siromašnim radnicima.

Bizantijci su počeli koristiti napredne poljoprivredne alate, a u nekim dijelovima svijeta feudalizam je uveo učinkovito upravljanje zemljom (za to vrijeme). Ogromnim viškom hrane su se hranile životinje, što je rezultiralo i velikim napretkom u stočarstvu. Feudalci su garantovali i javnu sigurnost, zbog čega su u mračnom dobu za većinu ljudi vladali mir i blagostanje.

 

4. Rođenje modernih Univerziteta / Sveučilišta

Bologna

Iako u mračnom dobu nije osmišljen sistem škole i univerziteta, on se u ovom periodu značajno unaprijedio i razvio. 1088. Godine osnovan je Univerzitet / Sveučilište u Bologni – prvi univerzitet na svijetu koji je na kraju studije dijelio diplome.

Osim klasične strukture (na temelju grčkog obrazovanja), srednjovjekovni univerziteti su bili pod snažnim utjecajem islamskog obrazovanja koje je bilo izuzetno napredno u to vrijeme. Za žene, obrazovanje je još uvijek bio problem, ali se i na tom polju primjetio značajan napredak, jer su u ovim mračnim vremenima opatice bile među prvim ženama na svijetu koje su sticale univerzitetsko obrazovanje.

 

3. Karolinška renesansa

Karolinska-renesansa

Karolinška renesansa je naziv za kulturni uzlet obrazovanja, pjesništva, pisanja knjiga i graditeljstva koji se desio u mračnom dobu (kasno osmo i početak devetog stoljeća).

U tom periodu razvio se oblik pisma za pisanje svakodnevnih knjiga koji se koristi i danas, takozvana karolinška minuskula. Karolinška renesansa je pokrenuta u dvoru Karla Velikog (Njemačka) u kojem se osnovala i velika dvorska biblioteka sa starim djelima na latinskom koja su prepisana i učinjena lako dostupnim za čitanje svim ljudima. Kako mnogi istoričari tvrde, Karolinška renesansa je bila jedna od najznačajnijih stvari koje su se desile u Evropi.

 

2. Dolazak algebre u Evropu

Al-Horezmi

Dok je Evropa napredovala na polju obrazovanja, pisanja, pjesništva i graditeljstva, na istoku su veliki učenjaci bili jednako učinkoviti. Zahvaljujući učenju islamskog učenjaka Al Horezmija (790-840), svijet je dobio svoju prvu knjigu o algebri: “Hisab al džabr val mukabala“, ili u slobodnijem prijevodu Knjiga o svođenju i dvostrukom oduzimanju.

Korijeni algebre se mogu pratiti do drevnih Babilonaca, a matematičke probleme su na sličan način rješavali i u Egiptu, Grčkoj i Kini još i prije nove ere. Ipak, algebra je značajno razvijena u mračnom dobu u islamskim zemljama na istoku, te kao takva stigla u Evropu koja ju je objeručke prihvatila.

 

1. Postavljeni su temelji moderne nauke

nauka

Iako je napredak nauke na Zapadu bio spor tokom ovog razdoblja, on sasvim sigurno nije bio u potpunosti zaustavljen. U mračnom dobu ljudi su znali da je planeta okrugla, iako danas mnogi ljudi vjeruju da su tada ljudi mislili da je ona ravna ploča. Ovu dezinformaciju su plasirali istoričari u 19. stoljeću, ali danas ipak znamo da su naši preci iz mračnog doba bili daleko napredniji.

Ronald Numbers, profesor istorije na Cambridge-u, tvrdi: “pojmovima kao što su: ‘Uspon kršćanstva je ubio drevnu nauku’, ‘srednjovjekovna kršćanska crkva je potisnula napredak prirodnih nauka’, te ‘srednjovjekovni kršćani su mislili da je svijet bio ravan’, su primjeri naširoko popularnih mitova koji još uvijek prolaze kao istorijske istine, iako nisu podržane od strane istorijskog istraživanja.”

Do 12. stoljeća, centri učenja, poznati kao Studium Generale, nicali su širom zapadne Europe, a u njima se učilo sve – od djela starih Grka, pa sve do novih otkrića velikih muslimanskih filozofa i naučnika sa istoka, te njihovih kršćanskih kolga sa zapada.

Mračno doba je krivo za neke izume poput pješčanog sata (9. stoljeće), prve mlinove na vodu (7. stoljeće), visoke peći (12. stoljeće)… U Kini je 1023. godine isprintan prvi papirni novac, 1182. izumljen je magnetni kompas, 1202. godine u Evropu je uveden Hindu-arapski sistem numerisanja, a uveo ga je talijanski matematičar Fibonacci, 1249. Rodger Bacon izumio je barut, oko 1268 – 1289 izumljene su naočale, a oko 1280. mehanički sat.

Pratite nas:

Moglo bi vam se svidjeti i...

Sponzorisani sadržaj

loading...