Ginandromorf (Grčki: “gyne” žensko i “Andro” muško) je organizam koji u isto vrijeme sadrži muške i ženske osobine. Ponekad su u prirodi ovakve pojave neprimjetne, dok su ponekad i više nego očigledne, a ovo se posebno može primjetiti na leptirima koji poneak budu doslovno podijeljeni na pola – jedna polovica je muški rod, a druga ženski.
Ovo su neki od najfascinantnijih pimjera ginandromorfa:
Leptiri su najčešće uočeni ginandromorfi, zahvaljujući velikim i očiglednim razlikama u spolnom dimorfizmu – to jest, muški i ženski leptiri iste vrste mogu imati velike razlike u veličini i boji.
Budući da leptiri pokazuju svoje najsvjetlije boje na krilima, očiglednu asimetriju je gotovo nemoguće ne primjetiti. Jedino pitanje ostaje… šta drugi leptiri misle o kolegama/kolegicama ginandromorfima? Da li oni privlače mužjake ili ženke, ili jedno i drugo… ili nijedno?
Prvi put spomenuti tek 1730. godine, ginandromorfni jastozi su izuzetno rijetka pojava, a pored toga, fizičke razlike nisu uvijek očigledne. Ipak, kada ovakva genetska mutacija desi sa jasnim fizičkim obilježjem, gotovo ju je nemoguće ignorisati – jer muška i ženska polovica poprime drastično različitu boju.
Ženski jastozi u prirodi proizvode jaja, bez obzira da li su se parili ili ne; ginandromorfni jastog je jednom bio uhvaćen u divljini, a nosio je pola od uobičajene količine jaja od kojih su se dva na kraju i izlegla – jedno je bilo muško, a druga je bila ženka.
Ginandromorfizam je uočen kod ptica, ali ne i kod reptila i vodozemca – doduše, možda ih samo još nismo primjetili zbog činjenice da su muške i ženske ptice često različite, za razliku od na primjer žaba i zmija. Jedna od domaćih ptica koje pokazuju visok stepen spolnog dimorfizma je kokoš, a kod njih je ginandromorfizam do sad dokumentovan bezbroj puta.
Ginandromorfna kokoš izgleda asimetrično zbog različite strukture mišićne mase kod ženki i mužjaka. U većini slučajeva, ona će čak imati i različita stopala – jedno muško, a drugo žensko.
Leptirice (moljci) mogu biti ginandromorfni u istoj mjeri kao i leptiri, ali, s obzirom da su aktivni samo noću, poprilično ih je teško uočiti.
Ginandromorfne leptirice imaju dva velika problema: Prvi, uopšte nismo sigurni da one mogu normalno letjeti, zbog velike razlike u jednom muškom i drugom ženskom krilu, a gotovo sve i jedan primjer ovakve genetske mutacije zabilježen je kada su se izlegle u zatočeništvu. Drugi problem je (primjer: žuta leptirica na fotografiji iznad) taj što ginandromorfne leptirice imaju i muške i ženske spolne organe – ali ni jedni ni drugi ne funkcionišu.
Sjeverni kardinal je jedna od uobičajenih ptica Sjeverne Amerike. One pokazuju visok stepen spolnog dimorfizma – mužjaci i ženke su otprilike slične veličine, ali mužjaci su svijetlo crveni od kljuna do repa, dok ženke imaju mnogo više tamnijih i smeđkastih nijansi.
Ginandromorfni kardinali su očigledni, a iako su rijetki, ljudi sa hranilicama u svojim dvorištima mogu s vremena na vrijeme primjetiti ovakve ptice. Iako nisu jedine ptice koje mogu imati ovakve genetske mutacije, sjeverni kardinali su jedne od najistaknutijih.
Preporučijemo: 5 Manje poznatih (impresivnih) životinja
Moglo bi vam se svidjeti i...
Preporučujemo:
Tagovano kao: zanimljivosti, životinje