Sreća je promjenjivo stanje, u zavisnosti od raznih faktora koji nas u trenutku okružuju, naše raspoloženje se može promjeniti iz sretnog u loše za samo nekoliko sekundi – i obratno!
U ovom članku se ne bavimo filozofskim pitanjima koja nude rješenja za trajno stanje sreće (ako je to uopšte moguće), već nekim jednostavnim sitnim stvarima koje za sebe možete učiniti svaki dan, a koje, kako naučnici tvrde, mogu značajno poboljšati raspoloženje i generalno zdravlje.
Sam nagovještaj sreće, kao što je neki smiješan događaj, može značajno povećati razinu endorfina, kao i drugih hormona koji izazivaju osjećaj zadovoljstva. Također, glasno smijanje znatno snižava i proizvodnju hormona stresa.
Istraživači sa Sveučilišta Irvine u Kaliforniji, testirali su ovu tezu na muškarcima koji su gledali ‘nešto smiješno’. Istraživači su rekli polovici sudionika tri dana unaprijed da će gledati smiješni video, a na njihovo iznenađenje, biološke promjene su odmah postale uočljive. Kada je došlo vrijeme da pogledaju video, razina hormona stresa kod sudionika je znatno pala, dok je razina endorfina porasla za 27 posto i nivo hormona rasta (koji koristi imunom sistemu) porastao je za čak 87 posto!
Prema riječima dr. Lee Berka, istraživača sa Loma Linda Univerziteta, “Rezultati su nas dovesti do toga da zaključimo da očekivanje pozitivnih iskustava, kao i glasno smijanje, mogu značajno pomoći da se osjećamo bolje i da budemo zdraviji.”
Prema nekim studijama, muzika nas bolje smiri od oslobađanja viška negativne energije divljanjem, razbijanjem, urlanjem… Mnoge studije su otkrile da muzika aktivira dijelove mozga odgovorne za stanje sreće i dobrog raspoloženja, a isti ti dijelovi se aktiviraju i kada jedemo ukusnu hranu, ili imamo seksualne odnose.
Muzika nas također i opušta. U jednoj studiji, starije osobe koje su slušale muziku po njihovom izboru tokom operacije oka imali su značajno nižu stopu otkucaja srca i niži krvni tlak, za razliku od ljudi koji nisu slušali muziku tokom operacije.
Edward Suarez, dr.sc., profesor medicinske psihologije na Duke Univerzitetu, utvrdio je da je veća šansa da ljudi koji rade više stvari odjednom (multitaskiraju) imaju visok krvni tlak i više razine stresa.
Dr. Suarez savjetuje da uvijek radimo jednu po jednu stvar. Ako razgovaramo na telefon, da ostavimo sve ostale poslove. Ako odgovaramo na jednu poruku, da zanemarimo sve ostale. Ako radimo na jednom projektu, da se fokusiramo samo na njega… Jer sve što nam dodatno odvlači pažnju sa onoga na što se u trenutku fokusiramo izaziva dodatni nepotrebni stres.
Vjerovatno već i sami znate koliko šetnja može biti opuštajuća, ali ipak mozak je taj koji nam stvara grčenje u mišićima kada počne misliti na bankovni račun, svjetsku politiku i sutrašnji dan.
U studiji koja se zove Ruth Stricker Mind / Body Study, istraživači su podijelili 135 ljudi u pet skupina šetače za 16 sedmica. Prva grupa je hodala žustro, druga grupa sporim tempom, treća sporim tempom dok je trenirala “pomnost,” mentalnu tehniku koja donosi opuštanje, fiziološki odgovor u kojem se rad srca usporava i krvni tlak pada. Ova grupa je zamoljena da obrati pažnju na svoje korake, računajući jedan, dva, jedan, dva, i zamišljajući brojeve u svom umu.
Grupa četiri je prakticirala oblik tai chi, a skupina pet je služila kao kontrolna skupina, koja je nastavila sa životom bez ikakvih promjena.
Skupina koja je trenirala ‘pomnost’ (grupa tri) pokazala je značajan pad nivoa stresa i imala je manje negativnih i više pozitivnih stavova o sebi. Druga i četvrta skupina također su imale jako pozitivne učinke, iako je treća skupina pokazala mnogo bolje i mnogo brže rezultate (gotovo istog momenta).
Jedna studija sa više od 1300 muškaraca i žena različite dobi utvrdila je da su oni koji su imali punu podršku prijatelja imali zdraviji krvni tlak, razinu kolesterola, šećera u krvi i hormona stresa od onih koji nisu imali bliske prijatelje.
Žene, te u manjoj mjeri muškarci, također imaju koristi od dobrih odnosa sa roditeljima i supružnicima. Studija je također otkrila da ljudi koji se osjećaju usamljeni, depresivni i izolirani imaju tri do pet puta više vjerovatnoće da će biti bolesni i umrijeti ranije od onih koji osjećaju ljubav, te imaju bliske veze i zajednicu.
Postoje brojne studije koje svjedoče o prednosti kućnih ljubimaca kada je u pitanju oslobađanje od stresa.
U jednoj analizi istraživači su ocjenjivali zdravlje srca od 240 parova, od kojih polovina ima kućne ljubimce. Parovi sa kućnim ljubimcima imali su značajno niže stope otkucaja srca i niži krvni tlak kada su izloženi stresu od parova koji nisu imali ljubimce. Studija je čak pokazala da kućni ljubimci bolje utječu na smanjenje stresa čak i od partnera (supruga/supruge).
Mnoge studije su pokazale da svakodnevno osvrtanje na pozitivne stvari u životu značajno pomaže u generalnom osjećaju sreće i zadovoljstva. Odvojite nekoliko minuta svaki dan i sami sebi nabrojite stvari na kojima trebate biti zahvalni (zdravlje, prijatelji, porodica, sloboda, obrazovanje…).
Preporučujemo: 3 Web stranice koje će vas učiniti sretnijim
Moglo bi vam se svidjeti i...
Preporučujemo: