Ponekad naučnici odu predaleko sa istraživanjima i potroše velike novce, resurse i vrijeme na studije koje nam se na prvi pogled mogu činiti krajnje nepotrebnim, pa čak i bizarnim… Ali ipak uvijek se nekako pokažu korisnim, ako ne za sve ljude, onda makar za mali dio populacije.
Naučnici čak mogu biti i nagrađeni za ovakve ‘najluđe’ studije na dodjeli Ig Nobelovih nagrada – nagrada za luckaste naučnike.
S obzirom da ovakvih studija ima jako mnogo, a velike su šanse da se neke provode u trenutku dok ovo čitate, odlučili smo da ovaj članak podijelimo u više dijelova. Počinjemo sa Rock koncertom…
Studija je zključila: Mahanje glavom može oštetiti mozak
Istraživači na UNSW (Australija) proveli su studiju u kojoj su utvrdili da ‘mahanje glavom’ (head-banging) na koncertima može izazvati blagu traumatsku posljedicu na mozgu, ili povredu vrata.
Rizik od povrede vrata i mozga izravno je povezan sa tempom pjesme. Prosječna heavy metal pjesma, s tempom od 146 bpm, može izazvati blage ozljede glave, dok pjesme sa 180 bpm spadaju među najopasnije.
Na kraju studije, naučnici su poručili da se povrede glave i vrata mogu izbjeći korištenjem okovratnika. A na samom kraju su dodali da je ipak najsigurnije da “naučimo neki drugi ples, kao što je valcer.”
Studija je zključila: Podložni smo autoritetu
Velike su šanse da ste čuli za Miligramov Eksperiment (o njemu možete pročitati ovdje), a poput njega i Hoflingov bolnički eksperiment je imao zadatak da pokaže koliko znači utjecaj autoriteta. U studiji su učestvovale 22 medicinske sestre (koje, naravno, nisu uopšte znale za studiju), Dr. Smith (glumac) i lažni pacijent gospodin Jones.
U studiji, Dr. Smith bi nazvao telefonom medicinsku sestru i zamolio je da pogleda da li imaju u rezervi lijek koji se zove astroten. Kada bi se medicinska sestra uvjerila da je lijek na stanju, Dr. Smith bi je zamolio da da lijek (lažnom) pacijentu i to u dozi od 20mg – iako je dozvoljena doza 10 mg. Naravno, lijek nije bio pravi, iako su sestre mislile da jeste.
Ako bi sestra dala lijek, ona bi prekršila tri bolnička pravila:
1. Primila je naredbu preko telefona.
2. Doza je bila duplo veća od maksimalno dozvoljene (navedene na kutiji).
3. Lijek je bio ilegalan, odnosno nije na popisu dozvoljenih lijekova u bolnici.
Rezultat eksperimenta je bio zapanjujući: 21 od 22 (95%) medicinskih sestara je dalo lijek pacijentu, jednostavno zato što im je to naredila osoba sa autoritetom. Kada su istraživači upitali drugu skupinu sestara (kontrolnu skupinu) šta bi uradile u ovoj situaciji – 21 od 22 sestre su rekle da ne bi poslušale naredbu doktora.
Studija je zključila: Sex nas čini sretnim, bolest nas čini tužnim
U ovom šokantnom otkriću, istraživači sa Sveučilišta u Canterburyju na Novom Zelandu su proveli studiju i otkrili nešto što niste mogli sanjati ni u najluđim snovima: Sex nas čini sretnim, a bolest tužnim!
Istraživači su ispitali gomilu ljudi i pokušali otkriti šta ih čini sretnim a šta tužnim. Na kraju studije su napravili popis koji izgleda ovako:
Šta nas čini sretnim: | Šta nas čini tužnim: |
1. Sex | 1. Oporavak od bolesti |
2. Alkohol | 2. Facebook |
3. Volontiranje | 3. Kućni poslovi |
4. Meditacija / religija | 4. Učenje / studiranje |
5. Briga o djeci | 5. Dopisivanje preko sms-a |
6. Slušanje muzike | 6. Odlazak na predavanja |
7. Druženje | 7. Plaćeni posao |
8. Hobiji | 8. Putovanje (svakodnevna ruta) |
9. Shopping | 9. Rad za računarom |
10. Igranje (video igara) | 10. Pranje |
Ukoliko niste sami znali šta vas čini sretnim a šta tužnim, uvijek se možete obratiti naučnicima koji će drage volje potrošiti svoje vrijeme kako bi vam saopštili zbog čega ste depresivni, ili sretni.
Studija je zključila: Duša je teška 21 gram
Dr. Duncan “Om” MacDougall bio je liječnik u ranom 20. stoljeću, uglavnom poznat po svom slavnom (ili neslavnom) pokušaju da izmjeri težinu ljudske duše. Uglavnom zbog naučno fantastičnog filma iz 2003. godine, “21 Gram”, ovaj eksperiment je postao jako popularan, a mnogi ljudi su povjerovali u njegovu tačnost.
Dr. MacDougall je (navodno etički) prenjeo 6 pacijenata koji su bili na samrti na krevet koji je imao ugrađenu vagu. U trenutku kada bi pacijent preminuo, Dr. MacDougall je bilježio gubitak težine. Nakon toga, isto je pokušao i sa zdravim psima koje je (‘dobri doktor’) vjerovatno otrovao kako bi što prije došao do rezultata. Pokazalo se da psi ne izgube na težini zbog čega je Dr. MacDougall zaključio da psi nemaju dušu.
Ipak, ako malo bliže pogledamo rezultate eksperimenta možemo vrlo lako i sami zaključiti da li je Dr. MacDougall bio u pravu i da li je ljudska duša teška 21. gram.
U zapisima doktora stoji da 2 od 6 pacijenata ‘nisu imala nikakvu vrijednost’, dva su zabilježila pad težine, koja je i kasnije nastavila opadati, jedan pacijent je dobijao na težini pa je opet izgubio, i na kraju, šesti pacijent je izgubio 21 gram. Ovakva studija nije nikada ponovljena iz etičkih razloga.
Studija je zključila: Vođenje ljubavi u čarapama povećava šasnu da doživimo orgazam
Ukoliko spadate u onaj dio ljudi koji mrze čarape u krevetu, ovo je loša vijest za vas – jer su istraživači iz Nizozemske u svojoj opsežnoj studiji zaključili da bi ipak svi trebali spavati u čarapama, odnosno, voditi ljubav u čarapama.
“Na početku našeg pokusa, samo 50 posto naših ispitanica je moglo doživjeti orgazam”, rekao je autor studije Gert Holstege, MD, Ph.D., predsjednik Centra za neurologiju na Sveučilištu u Groningenu u Nizozemskoj. “Ali smo naučili da da ne mogu imati orgazam jer su imale hladne noge. Dali smo im čarape i 80 posto ih doseglo orgazam.”
Eksperiment je pokazao da i muškarci lakše dožive orgazam u čarapama, iako je muškarce mnogo teže proučavati, s obzirom da njihov orgazam traje daleko kraće.
Preporučujemo: 5 Najluđih naučnih studija 2. dio
Moglo bi vam se svidjeti i...
Preporučujemo:
Tagovano kao: eksperimenti, nauka, studija, zanimljivosti