5 Stvari koje (vjerovatno) niste znali o sebi – 3. dio

Ako se zagledamo u ogledalo i počnemo sebi postavljati pitanja – o sebi, ući ćemo u potpuno novi svijet misterija i čuda, fascinantnih činjenica, pitanja i još fascinantnijih odgovora. Ovo su samo neki od njih… A ukoliko ste propustili, preporučujemo i 5 Stvari koje (vjerovatno) niste znali o sebi – 2. dio.

 

5. Vaš mozak generiše dovoljno struje da napaja manju sijalicu (10 W)

mozak

Vaš mozak sadrži oko 100 milijardi mikroskopskih ćelija koje se nazivaju neuroni – odnosno, toliko neurona da bi vam bilo potrebno više od 3.000 godina da ih sve izbrojite – jedan po jedan.

Kad god sanjate, smijete se, mislite, krećete se, ustvari šta god da radite kroz neurone se kreće milijarde hemijskih i električnih signala. Aktivnost u mozgu nikada ne prestaje. Vaši neuroni kreiraju i pošalju više poruka nego svi telefoni na svijetu. I dok jedan neuron stvara samo malu količinu električne energije, svi zajedno mogu generisati dovoljno električne energije za napajanje sijalice od 10 W.

 

4. Zamišljate stvari iz gornje perspektive (uglavnom sa lijeve strane)

kanonska-perspektiva

Napomena: ovo važi za većinu ljudi, li ne i za sve. Ako nekoga zamolite da nacrta čašu, većina će je nacrtati u perspektivi iz gornjeg lijevog ugla. Razlog je u tome što naši mozgovi, kada su prepušteni samim sebi, zamišljaju objekte u ovom formatu.

1981. godine, istraživač po imenu Palmer išao je širom svijeta sa jednim ciljem – da zamoli ljude iz različitih kultura i pozadina da nacrtaju šoljicu kafe.  Neki od njih su je nacrtali “ravno”, ali većina je nacrtala iz gornje lijeve perspektive. Ova studija je utvrdila da većina ljudi zamišlja stvari iz iste perspektive, prozvane “kanonska perspektiva”.

Nakon Palmerovog istraživanja provedene su brojne studije u kojima su istraživači pokazivali sudionicima različite objekte uslikane ili nacrtane iz različitih perspektiva. Sudionici su imali zadatak da ih što prije prepoznaju, a svaka studija je završila sa apsolutnim pobjednikom – “kanonskom perspektivom”.

 

3. Dopamin vas čini ovisnim o traženju informacija

dpamin

Da li ste ikada otišli na Google kao bi pronašli neku informaciju, te nakon 30 minuta shvatili da ste za to vrijeme pročitali mnoštvo stvari i da sada tražite nešto sasvim drugo? Naučnici tvrde da je za ovakvo ponašanje odgovoran dopamin.

Vjerovatno ste do sada čuli da dopamin kontoliše ‘zadovoljstvo’ u našem mozgu. Prema novim istraživanjima, naučnici su utvrdili da dopamin uzrokuje i ‘ponašanje traženja’. Stvara u nama osjećaj da nešto želimo, kao i da to isto počnemo tražiti. Ovo željenje i traženje ne spada samo pod fizičke potrebe, kao što su hrana ili seks, već se podrazumjeva i za apstraktne pojmove kao što je jednostavna potraga za novim informacijama.

Ovakvo ponašanje dopamina u mozgu može objasniti i našu ovisnost o internetu. Nešto tražimo, to isto pronađemo, i naš mozak to doživi kao nagradu. U želji da doživi što više takvih senzacija, mozak nas tjera da tražimo još više (obično, dok nam oči ne postanu crvene i dok ne shvatimo da imamo samo dva sata prije nego prvi jutarnji alarm zazvoni). Dakle, dopamin je glavni krivac zašto upravo sada čitate o njemu.

 

2. Vaša crijeva sadrže oko 100 triliona bakterijskih stanica

bakterije

Tipična ljudska crijeva sadrže oko 100 triliona mikroba, to jest 10 puta više nego u čitavom vašem tijelu. Ljudska crijeva su u osnovi sterilna sve dok se ne rodite. U prvoj godini života, kulture bakterija i mikroba se počinju nastanjivati u vašim crijevima.

Zapravo, od svih gena u crijevima, čak 99% njih su bakterijski! Naučnici još uvijek ne znaju šta većina ovih bakterija radi u našem organizmu i čemu služe, iako znamo da su nam jako korisne i da bez njih ne bismo mogli probavljati hranu i iz nje dobijati vitamine. Naravno, one nas također štite i od raznih uljeza.

 

1. Vaš um luta oko 30% vremena

sanjarenje

Da li ste sanjar? Prema naučnicima svi smo, najmanje 30% vremena. Neki od nas ipak lutaju malo više od drugih, što i nije loša stvar, jer naučnici tvrde da nam ovo ‘lutanje uma’ pomaže da budemo kreativniji i da bolje rješavamo porbleme.

Prema Jonathan Schooleru iz UC Santa Barbara, ljudi obično misle da im um odluta za oko 10% vremena. Ipak, u normalnim svakodnevnim aktivnostima naš um luta do 30% vremena, te u nekim slučajevima, na primjer prilikom vožnje na autocesti, um može lutati čak i do 70% vremena!

Istraživanje ‘lutanja uma’ potaknuto je redovnom frustracijom neuronaučnika. Kada god bi skenirali nečiji mozak prilikom određene radnje, oko 30% vremena mozak bi počeo uključivati i isključivati različite dijelove, potpuno nasumično, jasno pokazujući da subjekt više nije fokusiran na zadatak već da je negdje ‘odlutao’ i da vjerovatno po svojoj mašti ganja rozog jednoroga.

Lutanje uma je jako korisno. Dopušta nam da se fokusiramo na jednostavne zadatke, kao što su na primjer vožnja automobila, dok se u isto vrijeme bavi ‘višim ciljevima’ i pokušava da odgovori na drevno filozofsko pitanje ‘Zašto postojimo’. Istraživači na UC Santa Barbara ustanovili su da ljudi čiji um luta više od prosječnih uglavnom bolje rješavaju svakodnevna životna pitanja, kreativniji su i uspješniji.

Preporučujemo: 5 Stvari koje (vjerovatno) niste znali o sebi – 4. dio

Pratite nas:

Moglo bi vam se svidjeti i...

Sponzorisani sadržaj

loading...

Tagovano kao: ,