Naučnici su nedavno snimili nikad-prije viđen obrambeni mehanizam jedne vrste lignje koja živi u morskim dubinama: Kada joj prijeti opasnost, lignja sama sebi slomi i otkine vrh ruke (da, pipci kod lignji se zvanično zovu ruke) i ostavi ga iza sebe dok bježi. Ruka nastavlja da se sjaji i trza, stvarajući diverziju koja omogućuje lignji da pobjegne.
Ali ova lignja nije jedino stvorenje sa bizarnim načinom odbrane. Predstavljamo vam još 5 životinja sa nevjerovatnim odbrambenim mehanizmima.
Kada je napadnuta, ova vrsta termita koja se nalazi u Francuskoj Gvajani šalje starije radnike na samoubilačke misije, kako bi odbranili cijelu koloniju. (Na slici iznad nalaze se termiti samoubice: ukoliko imaju plave linije odmah ispod glave – spremni su spremni da eksplodiraju).
Ovi stariji termiti, koji više ne koriste koloniji kao što su koristili sok su bili mladi, dolaze opremljeni sa “eksplozivnim ruksakom” koji su, tokom života, napunili sa otrovnim kristalima proizvedenim u trbuhu. Kada se kristali pomiješaju sa određenim izlučevinama u termitima, stvaraju otrovne tekućine koje eksplodirju u blizini neprijatelja. Nakon eksplozije, neprijatelji ostaju paralizirani, a termiti samoubice, naravno, mrtvi.
Texaški Zlatorog gušter, ili Phrynosoma cornutum je savršeno kamufliran u svom rodnom pješčanom okruženju. Ako kamuflaža ne uspije, gušter koristi svoje šiljke i rogove kako bi upozorio neprijatelja.
Ako i oštri šiljci i rogovi ne otjeraju predatore, gušter ide korak dalje: pošprica neprijatelja sa mlazom krvi koja izlazi iz njegovih očiju. Mlaz krvi, koji može ići i do 1,5 metara, miješa se sa ‘neukusnim hemikalijama’ koje upozoravaju predatora.
Kada je napadnut, španjolski rebrasti vodenjak pomiče svoja rebra prema naprijed pod uglom te ih gura kroz nategnutu kožu. Efekat je: red šiljaka na obje strane tijela.
Vodenjak mora probušiti svoju kožu svaki put kada se osjeća ugroženim, ali čini se da mu ovaj mehanizam odbrane uzrokuje malo ili nimalo štete. “Vodenjaci, kao i svi vodozemaci, imaju izvanrednu sposobnost za regenerisanje svoje kože”, tvrdi zoolog Egon Heiss sa Sveučilišta u Beču.
Upoznajte dlakavu žabu, vrstu koja, unatoč svom imenu i izgledu, uopšte nije dlakava. Kada dođe vrijeme parenja, muške žabe razvju tanke vlasi na tijelu koje nalikuju na kosu
Ali nismo ovdje da bi govorili o kosi žabe, već o njenom bizarnom odbrambenom mehanizmu. Kada osjeti opasnost, dlakava žaba slomi sama sebi kosti i gurne ih kroz kožu kako bi dobila oštre predmete za borbu protiv predatora. Iako nije potpuno jasno šta se događa sa kostima nakon što prijetnja prestane, naučnici vjeruju da se kosti vrate nazad pod kožu kad žaba opusti mišiće.
Morski krastavci se čine prilično dosadnim životinjama. Postoji oko 1.250 vrsta ovih neobičnih stvorenja, a mnoge od njih doista i izgledaju kao krastavice.
Ali, kada je u pitanju opstanak, stvari postaju zanimljive. Poput morskih zvijezda i ježeva, morski krastavci su ehinodermati, i oni mogu regenerirati izgubljene dijelove tijela. Kada su ugroženi, morski krastavci izbace svoje unutarnje organe kroz anus, koji su ljepljivi, a ponekad sadrže i otrovne hemikalije koje čak mogu i ubiti predatore.
Moglo bi vam se svidjeti i...
Preporučujemo:
Tagovano kao: odbrambeni mehanizmi, zanimljivosti, životinje