Galapagos, arhipelag jedinstvenih životinja

Galapagos čini skupina vulkanskih ostrva i brojnih stijena koje se nalaze na udaljenosti od oko hiljadu kilometara od južnoameričkog kopna, tačnije od obale Ekvadora. Ovaj arhipelag je nekada bio poznat kao ‘Začarani otoci’, ‘Arhipelag čuda’, ‘Hrpe pepela’, a danas je poznat i kao ‘Kolumbov arhipelag’ ili ‘Otok kornjača’.

Na Galapagosu se mogu pronaći neke od najrjeđih i najneobičnijih vrsta životinja. Sve od divovskih kornjača koje mogu biti teške 350 kg i koje žive do 150 godina, pa do neobičnih i simpatičnih ptica bluna, poznatijih kao plavonogi bobby.

Crvenonogi i Plavonogi Bobby

Crvenonogi i Plavonogi Bobby

Ovdje se također može pronaći i jedini gušter na svijetu koji se prilagodio plivanju u oceanu, kao i Chelonoidis nigra abingdonii, unikatna vrsta kornjača koja je nažalost potpuno izumrla 2012. godine.

Na otocima žive i pingvini, jedina vrsta koja naseljava sjevernu hemiseru, a također se mogu pronaći i jedinstvene gigantske stonoge koje narastu i do 30 cm, a koje se često hrane štakorima i plijenom mnogo većim od njih. Kormorani (ptice) su ovdje toliko narasle, da su postale jedina vrsta kormorana na svijetu koje ne mogu letjeti.

Oko 95% arhipelaga pripada Nacionalnom Parku Galapagosa, a ljudi, njih oko 14.000, naseljavaju 4 veće i nekoliko manjih zajednica.

Usamljeni george

Usamljeni george, posljednja kornjača Chelonoidis nigra abingdonii vrste

Gotovo je nemoguće pisati o Galapagosu a ne spomenuti i Charlesa Darwina koji je na otocima proveo samo pet sedmica na kraju svoje petogodišnje turneje oko svijeta, te u tih par sedmica postavio temelje svog učenja koje je u potpunosti promjenilo biološku sliku svijeta.

Kada je Darwin stigao do otočja Galapagos u septembru 1835. godine, bio je jako iznenađen činjenicom što na ovoj udaljenoj pustoj lokaciji uopšte ima živih bića. Izbrojao je sve biljne vrste i otkrio da ih ima samo 225 (za razliku od Ekvadora koji je imao 20.000 biljnih vrsta), od kojih je polovica bila endemska. Također je zabilježio da su mnoge vrste imale daleke rođake na južnoameričkom kopnu, što je značilo da su nekako morale dospjeti do udaljenog otoka.

Fregata

Fregata

Što se tiče životinja, na otičju prvobitno nije bilo ni sisavaca ni kukaca, a Darwin je uglavnom nailazio samo na gamzove i ptice. Očita sličnost sa gmazovima i pticama sa južnoameričkog kopna uvjerila je Darwina da su one morale doći sa kopna. Odsustvo vodozemaca, kukaca i kopnenih sisavaca bio je jasan dokaz da su ovdje kopnene životinje stigle na prirodnim splavovima, s obzirom da vodozemci, kukci i kopneni sisavaci nikada ne bi preživjeli put od 1000 km bez zaštite na otvorenom moru, jer bi ih Sunce jednostavno spržilo.

S druge strane, gmazovi zaštićeni izuzetno otpornom kožom ovakvo putovanje mogu daleko lakše podnijeti. Bez ikakve sumnje, ovo je i razlog zašto na otočju živi 21 vrsta gmazova. U Darwinovo vrijeme, Galapagos je pružao sigurno utočište stotinama hiljada gmazova, a danas se taj broj sveo na svega 10.000.

kopnena-iguana

Galapagoška kopnena iguana

kopnena-iguana-svijetla

Galapagoška kopnena iguana u sezoni parenja promijeni boju, te postane značajno svjetlija

Životinje poput pingvina, morskih lavova i kornjača su mogle lakše stići do otoka uz pomoć morskih struja, a pticama, kao i mnogim biljnim vrstama, putovanje je olakšao vjetar koji se kretao u ovom smjeru. Sitne životinjice i insekti stigli su na otok najvjerovatnije zakačeni za perje ptica, kao slijepi putnici.

Darwinova istraživanja na Galapagosu dovela su do revolucionarne teorije o porijeklu vrsta, a konačni ključ evolucije dale su Darwinove zebe, čak iako ih on uopšte i nije spomenuo u svom djelu.

Darwinove zebe dijele zajedničkog predaka, a sve podvrste su se fiziči i ponašanjem prilagodile drugačijim uslovima života, u zavisnosti koji otok Galapagosa naseljavaju

Darwinove zebe dijele zajedničkog predaka, a sve podvrste su se fiziči i ponašanjem prilagodile drugačijim uslovima života, u zavisnosti koji otok Galapagosa naseljavaju

Galapagos je istinska nepredvidiva divljina, puna jedinstvenih životinjskih i biljnih vrsta koje su se razvile bez utjecaja ljudi. U nastojanju da se otoci očuvaju istim kao što su bili prije nekoliko stoljeća, Galapagos je proglašen svjetskom kulturnom baštinom UNESCO-a.

lava-guster-(Tropidurus)

Lava gušter (Tropidurus) – endemska vrsta iguana-guštera koja naseljava Galapagos

vodena-iguana

Vodena iguana – jedina vrsta guštera na svijetu koja se prilagodila životu, kako na kopnu, tako i pod vodom

Galapagoski-pingvini

Galapagoški pingvini – jedina vrsta pingvina koja naseljava sjevernu hemiseru

gigantska-kornjaca

Gigantske kornjače Galapagosa mogu biti teške 350 kg, a obično žive između 100 i 150 godina

Grapsus grapsus

Grapsus grapsus

Preporučujemo: Sokotra – arhipelag na kojem rastu neobične biljke

Pratite nas:

Moglo bi vam se svidjeti i...

Sponzorisani sadržaj

loading...