Ig Nobelove nagrade se dodjeljuju naučnicima, ili naučnim dostignućima koja će vas na prvi pogled nasmijati, a zatim natjerati da se zamislite. Ig Nobel slavi neobične i maštovite eksperimente – a cilj istih je potaknuti interes ljudi za nauku, medicinu i tehnologiju.
Ova nagrada se dodjeljuje svake godine uz gala svečanost u Harvard Sanders Theatre, a same nagrade uručuju pravi nobelovci.
“To je najčudnija je*ena stvar na koju ćete ikada otići … to je gomila stvarnih nobelovaca koji uručuju nagrade drugim stvarnim naučnicima za sje*ane stvari koje su napravili… jednostavno fenomenalno.”- Amanda Palmer
Ig Nobelove nagrade organizuje časopis Annals of Improbable Research, a svečanost se sponzoriše u saradnji sa Harvard-Radcliffe Society of Physics Students, Harvard-Radcliffe Science Fiction Association, i Harvard Computer Society. Svake godine se dodjeli 10 nagrada za 10 različitih polja nauke,a važno je istaknuti da su sva nagrađena istraživanja regularni naučni radovi, koje su istrživali pravi naučnici.
Koliko je samo, na prvi pogled, apsurdnih eksperimenata promjenilo svijet u kojem danas živimo? Naučnici su oduvijek smjelo išli korak dalje, a Ig Nobelove nagrade ih prate u stopu, te na simpatičan i komičan način ohrabruju istraživače da nastave svoj put u nepoznato.
Da bi malo bolje mogli shvatiti prirodu Ig Nobelove nagrade, najbolje je da pročitate ko su to bili pobjednici u protekle dvije godine:
Psihologija: Anita Eerland, Rolf Zwaan i Tulio Guadalupe, su dobili nagradu za svoju studiju nazvanu: „Naginjanje ulijevo čini da Eiffelov toranj izgleda manji“.
Nagrada za mir: SKN kompanija, za korištenje tehnologije koja pretvara staru rusku municiju u dijamante.
Akustika: Kazutaka Kurihara i Koji Tsukada za stvaranje SpeechJammera, uređaja koji ometa vaš govor tako što omogućuje da čujete vlastite izgovorene riječi sa vrlo blagim zakašnjenjem.
Neuronauka: Craig Bennett, Abigail Baird, Michael Miller i George Wolford, za dokazivanje da uz pomoć kompliciranih instrumenata i jednostavne statistike možemo vidjeti značajnu aktivnost mozga bilo gdje – čak i u mrtvim lososima.
Hemija: Johan Pettersson za rješavanje zagonetke zašto, u nekim kućama u gradu Anderslöv, Švedska, ljudima kosa postane zelena.
Književnost: Američka vlada, za izdavanje izvješća o izvješćima o izvješćima koja preporučuju pripremu izvješća o izvješću o izvješćima o izvješćima.
Fizika: Josip Keller, Raymond Goldstein, Patrick Warren i Robin Ball, za izračunavanje ravnoteže snaga koje oblikuju i pomiću kosu u ljudskom repu.
Dinamika: Rouslan Krechetnikov i Hans Mayer, za proučavanje dinamike tekućine, kako bi saznali šta se događa kada osoba hoda dok nosi šoljicu kafe.
Anatomija: Frans de Waal i Jennifer Pokorny, za otkriće da čimpanze mogu identificirati druge čimpanze gledajući fotografije njihovih stražnjica.
Medicina: Emmanuel Ben-Soussan, za savjetovanje liječnika (koji obavljaju kolonoskopiju) kako bi se smanjila šansa da im pacijenti eksplodiraju.
Dodjelu Ig Nobelovih nagrada za 2012. godinu možete u cijelosti pogledati u videu na kraju posta.
Biologija: Darryl Gwynne i David Rentz za otkrivanje da se određena vrste buba pari sa određenom vrstom australske pivske boce.
Hemija: Makoto Imai, Naoki Urushihata, Hideki Tanemura, Yukinobu Tajima, Hideaki Goto, Koichiro Mizoguchi i Junichi Murakami za određivanje idealne gustoće wasabi začina koja bi mogla u slučaju požara ili drugih izvanrednih situacija probuditi ljude koji spavaju – i za primjenu ovog znanja pri izumljavanju wasabi alarma.
Književnost: John Perry sa Sveučilišta Stanford za njegovu teoriju o strukturiranom odugovlačenju, u kojoj se navodi: “Da bi postizali visoke ciljeve, uvijek radite na nečemu važnom, koristeći isto kao način da izbjegnete raditi nešto što je još važnije”
Matematika: Dorothy Martin, Pat Robertson, Elizabeth Clare, Lee Jang Rim, Credonia Mwerinde i Harold Camping – svi su oni predvidjeli da će se svijet završiti (tokom prošlih godina), a nagradu su dobili za podučavanje svijeta da moramo biti oprezni prilikom matematičkih pretpostavki i proračuna.
Medicina: Mirjam Tuk, Debra Trampe, Luk Warlop, Matthew Lewis, Peter Snyder, Robert Feldman, Robert Pietrzak, David Darby i Paul Maruff za dokazivanje da ljudi donose bolje odluke o nekim vrstama stvari – ali lošije odluke o drugim vrstama stvari – kad imaju jak nagon za mokrenjem.
Nagrada za mir: Artūras Zuokas, gradonačelnik Vilniusu, Litva, za dokazivanje da se problem ilegalno parkiranih luksuznih automobila može riješiti tako što ih pregazite tenkom. (Napomena, vozilo koje je koristio nije bio tenk, već BTR-60 Oklopno transportno vozilo)
Psihologija: Karl Halvor Teigen sa Sveučilišta u Oslu, Norveška, za pokušaj shvatanja zašto, u svakodnevnom životu, ljudi teško uzdahnu.
Fizika: Philippe Perrin, Cyril Perrot, Dominique Deviterne, Bruno Ragaru i Herman Kingma za pokušaj utvrđivanja zašto bacači diska imaju vrtoglavicu, dok bacači kladiva nemaju.
Fiziologija: Anna Wilkinson, Natalie Sebanz, Isabella Mandl i Ludwig Huber za svoju studiju “Nema dokaza o zaraznom zijevanju kod kornjače Geochelone carbonaria“.
Javna sigurnost: John Senders sa Sveučilišta u Torontu, Kanada, za obavljanje niza sigurnosnih pokusa u kojima osoba vozi automobil na autocesti dok ima kačket na klavi spušten prema dolje koji ga zasljepljuje.
Cijelu listu Ig Nobelovaca – od 1991. pa sve do 2012. godine možete pogledati na wikipediji.
Moglo bi vam se svidjeti i...
Preporučujemo:
