Konan Bakterijum je popularni naziv za ekstremofilnu bakteriju Deinococcus radiodurans koja je upisana u Guinnessovu knjigu svjetskih rekorda kao najotpornija bakterija na svijetu. Ona može preživjeti ekstremnu hladnoću, vakum, dehidraciju, kiselinu… i nuklearnu katastrofu.
D. radiodurans je organizam koji ima gotovo neuništivu DNK. Ove bakterije žive na mjestima kao što su suhe doline Antarktika, prežive u vakumu, prežive 6 godina bez vode, nemaju prirodnog neprijatelja, i na kraju – mogu podnijeti 2.000 do 6.666 puta više gama zračenja od ljudi i 250 do 5.000 puta više UV zračenja od standardnih bakterija. Srećom za nas, ljudski organizam ih ne zanima, pa ga i ne napadaju, zapravo, ne postoji dokaz da imaju bilo kakvu interakciju sa nekim drugim organizmom u prirodi.
D. radiodurans bakterija je prvi put izolirana iz konzervisanog mesa 1956. godine nakon što je neko primjetio bakterijsku koloniju koja je preživjela gama zračenje koje se koristi prilikom konzervisanja hrane, a koje inače ubija sve poznate bakterije.
One su uskoro dospjele u fokus naučnika širom svijeta koji su ih u to vrijeme proglasili najotpornijim organizmom na svijetu, sposobnim da preživi najekstremnije uslove koji su često kobni za bilo koji drugi živi organizam na planeti.
Ono što nikoga i nije previše začudilo je činjenica da je D. radiodurans pronađena u cijelom svijetu. Niko nije uspio odrediti njihovo prirodno stanište, niti odakle tačno dolaze, ali su pronađene na svim nepristupačnim lokacijama (za ostale organizme) – od ekstremnog Antarktika, pa sve do kanalizacije, konzervisanog mesa i sterilnih medicinskih instrumenata.
Ipak, ove bakterije nisu neuništive. S obzirom da one vole temperature ispod 39 C, mogu se ubiti tako što se neko vrijeme drže na jako visokim temperaturama. Ekstremne razine zračenja (gama ili UV) ih također ubijaju, kao i hladna atmosferska plazma. No, s obzirom da D. Radiodurans nisu opasne po ljude, već nasuprot, mogu biti jako korisna, niko ih i ne pokušava ubiti.
Mogu riješiti problem radiokativnog otpada
Ove superotporne bakterije nam mogu pomoći da se riješimo opasnog radioaktivnog otpada. Samo u SAD-u postoji više od 3.000 lokacija na kojima je odložen radioaktivni otpad, a čišćenje ovog smeća bi po trenutnim metodama koštalo oko 265 milijardi dolara. S obzirom da Konan Bakterijum može ugodno živjeti u radioaktivnom okruženju, te da može čak i razgrađivati i detoksicirati radioaktivne elemente, naučnici trenutno rade na njihovoj pripremi za čišćenje svjetskog radioaktivnog otpada.
Mogu sačuvati sve naše podatke, čak i nakon nuklearne apokalipse
Možda ste se nekada i zapitali: u slučaju svjetskog nuklearnog rata (ili slične katastrofe) koji bi uništio gotovo sve na ovoj planeti – šta bi bilo sa svim podacima i informacijama koje smo do sada prikupili, sa matematikom, sa 3.000 godina starim knjigama, sa svim naučnim radovima, sa Šekspirovim dijelima… Naučnik Pak Chung Wong ima poprilično jednostavan odgovor: Sve pohranimo u DNK Konana Bakterijuma!
2003. godine, tim naučnika je uspješno pohranio podatke u ovu bakteriju. Oni su tekst pjesme “It’s a small world” preveli na DNK jezik i taj DNK ubacili u 7 D. radiodurans bakterija. 100 bakterijskih generacija kasnije, DNK je ostao netaknut i naučnici su ponovo pročitali sve i jedno pohranjeno slovo. Zbog svoje otpornosti na zračenje, Deinococcus radiodurans se može koristiti kao izvrstan medij za pohranu informacija – koji može preživjeti i nuklearnu katastrofu.
Kao što smo već i napisali u naslovu, Konan Bakterijum je jedan od najotpornijih organizama, a smatrao se najotpornijim sve do 2003. godine, kada je otkrivena bakterija Thermococcus gammatolerans.
S obzirom da naučnici tek otkrivaju njihove nevjerovatne sposobnosti i moguće aplikacije za ljude, o ovom superotpornom organizmu ćemo pisati neki drugi put….
Moglo bi vam se svidjeti i...
Preporučujemo:
Tagovano kao: bakterije, zanimljivosti
