Zašto neki ljudi osjećaju bolove tokom promjene vremena

Velike su šanse da ste ponekad osjetili bolove tokom promjene vremena, bilo da je u pitanju glavobolja, ili bolovi na nekoj staroj rani (na primjer od operacije ili loma). Ako niste, onda sigurno poznajete nekoga ko se često žali na bolove prilikom promjene ili nekoga čije se raspoloženje može značajno promjeniti.

Da li ste se ikada zapitali zašto se ovo dešava? Kako to da promjena vremena može imati tako snažan utjecaj na ljudsko tijelo? Pitanje koje je Hipokrat postavio još prije 2400 godina, a na koje još uvijek nemamo konkretan naučno potkrijepljen odgovr. Ipak postoje neke teorije…

 

Zašto osjećamo bolove tokom promjene vremena?

promjena-vremena-1

Nema nikakve sumnje da vremenske prilike mogu utjecati na neke ljude, a čak je i jedno cijelo naučno polje posvećeno ovom fenomenu: biometeorologija, mala, ali raznovrsna skupina atmosferskih naučnika koji proučavaju kako – i zašto – vrijeme utječe na životinje, biljke i ljude.

Ideja da neki ljudi mogu “osjetiti” promjene vremena i prije nego se dese često spadaju u kategoriju ‘narodnih priča’, ali istraživanja, iako ograničena, su pokazala da su vremenske prilike i bol ipak povezani. Ljude na koje promjene najviše utječu često nazivamo meteoropatima (od grčkih riječi Meteora, nebeske pojave; i Pathos, bol, patnja), a pojam se odnosi na fizičko stanje ili simptom koji je povezan sa vremenskim uslovima, kao što su vlaga, temperatura i pritisak.

U naučnoj zajednici još uvijek ne postoji konačano objašnjenje ovog fenomena, ali, prema rječima dr. Robert Newlin Jamisona, profesora psihijatrije i anesteziologije na Harvardu i istraživaču koji je proučavao učinke vremena na hronične bolesnike, postoji nekoliko teorija.

Jedna od vodećih se fokusira na promjene atmosferskog pritiska koji se može najbolje opisati kao ‘težina atmosfere koja nas okružuje’. Visok atmosferski pritisak gura tkiva prema tijelu i jednostavno im ne dozvoljava da se šire. Ali, atmosferski pritisak često padne prije nego nastupe loši vremenski uslovi. Tada niži pritisak manjom snagom gura tkiva, što im dozvoljava de se prošire – a proširena tkiva onda stvaraju pritisak na sam zglob. “To su mikroskopske razlike i teško ih možemo primijetiti, osim ako ih ne osjetimo”, kaže dr. Jamison.

“Osim toga, kada ljudi imaju hronične bolove ponekad živci mogu postati osjetljivi zbog ozljede, upale ili ožiljka.” Živci su preosjetljivi, a pošto se tijelo može [mikroskopski] proširiti ili smanjiti na temelju vanjske promjene pritiska – preosjetljivi živci će odmah registrovati promjenu, uglavnom u obliku boli.

Jamison kaže da niko ne zna kako tačno vrijeme utječe na tijelo, ali da je za sad najpopularnija teorija ta da ljudi s artritisom ili drugim vrstama hronične boli imaju pretjerano osjetljive živce koji detektuju promjenu pritiska koju atmosfera vrši na naše tijelo, a koju većina ljudi nikada i ne primjeti. Osim toga, hladno i vlažno vrijeme može pogoršati bol zatezanjem mišića i ligamenata.

Ipak, veza između bola i vremenskih promjena ostaje samo hipoteza jer su različita istraživanja došla do različitih zaključaka. Pored toga što su rezultati poprilično nejasni, tu je i cijela populacija koja tvrdi da promjene vremena nemaju apsolutno nikakav utjecaj na njih.

Međutim, sa sigurnošću znamo da vrijeme utječe na neke procese u našem tijelu, kao na primjer – promjena atmosferskog pritiska mijenja i naš krvni pritisak, a ovo može izazvati niz daljih posljedica.

Preporučujemo: Zašto smo neraspoloženi, depresivni i pospani kada pada kiša?

 

Različiti vremenski uslovi izazivaju različite posljedice

promjena-vremena-2

Naučne studije su pokazale da različiti vremenski uslovi mogu imati poprilično različite utjecaje na ljudsko tijelo, a ove razlike najviše osjete meteoropati.

Nevrijeme popraćeno grmljavinom: Prema studiji Sveučilišta u Cincinnatiju, nevrijeme popraćeno grmljavinom povećava rizik od glavobolje za 31% i rizik od migrene kod hroničnih bolesnika za 28% (dovoljno je da grom udari čak i 40 km dalje od osobe da izazove ovakve posljedice).

Istraživači su zaključili da munje imaju učinak na glavobolje bez obzira na ostale vremenske nepogode. Tačan razlog nije jasan, ali naučnici pretpostavljaju da elektromagnetni valovi emitirani iz munja mogu biti okidač. Munje također povećavaju volumen ozona u zraku, a on lakše prenosi spore gljivica koje mogu donijeti migrene.

Smog: Istraživači sa John Hopkins Universityja su povezali izloženost sitnim česticama tvari u zraku – drugim riječima, smogom – s povećanim rizikom od kardiovaskularnih i respiratornih problema. “Smog utječe na kardiovaskularni sistem na razne načine”, kaže kardiolog Stephen Sinatra. “Kad udišete čestice, smog vrši pritisak na pluća koja samim time mogu povećati pritisak na srce.

Zagađen zrak također može povećati aktivnosti autonomnog nervnog sistema koji upravlja vitalnim tjelesnim nenamjernim funkcijama, uključujući i rad srca. “Disanje čistog ili filtriranog zraka je jako bitno za zaštitu kardiovaskularnog sistema”, dodaje Sinatra.

Magla: Za razliku od smoga, magla može pogodovati osobama s respiratornim problemima. Najkorisnija je jutarnja magla, poznata kao “radijacijska magla”, to jest, kada je nebo vedro, a atmosfera stabilna. Dok Sunce izlazi, kapljice vode se isparavaju, a prljavštine i čestice prašine koje tokom dana budu u zraku padaju na tlo.

“Vaš nos, usta, grlo i gornji dišni putevai su, naravno, učinkoviti kod filtriranja”, kaže dr. Raymond Casciari, iz St. Joseph bolnice u Kaliforniji. “Ali male čestice još uvijek mogu doći do alveola, sićušnih zračnih vrećica u plućima – i uzrokovati štetu. Pošto magla sama čisti ove sitne čestice u zraku, ona može biti i korisna.”

Oluje: Nagli padovi atmosferskog pritiska obično dolaze prije same oluje. Prema istraživanju naučnika iz Sveučilišta u Barceloni, oluje mogu povećati rizik simptoma depresije kod nekih pojedinaca, posebno kod onih koji su skloni sezonskim poremećajima.

Sasvim druga studija provedena od strane istraživača sveučilišta Louisville i objavljena u kanadskom časopisu Journal of Psychiatry povezala je nizak atmosferski pritisak sa povećanim brojem hitnih psihijatrijskih slučajeva, posebno onih koji se odnose na nasilna djela.

Hladnoća: Osobe s reumatoidnim artritisom često doživljavaju nagle bolove u zglobovima tokom hladnog vremena, a ovaj simptom su potvrdili i španjolski naučnici u nedavnom istraživanju. Oni su otkrili da su šanse za povećanje bolova veće za 16% na niskim temperaturama.

Jedna teorija povezuje pad pritiska zraka koji često prati hladno, kišovito vrijeme sa povećanim upalama i boli koju izazivaju tkiva u tijelu koja se šire. “Iako su podaci nejasni, moji se pacijenti sigurno žale više tokom vlažnog i hladnog vremena nego kada je sunčano i toplo”, kaže reumatolog Nathan Wei, direktor Centra za liječenje artritisa u Fredericku. “Vježbanje u zatvorenoj teretani ili plivanje u toplom bazenu može pomoći da se bol ublaži.”

 

Kako da ublažite bol uzrokovanu promjenom vremena?

promjena-vremena-3

Prije svega, važno je znati da bol uzrokovana promjenom vremena nije trajna. Zapravo, ljudi se vremenom počnu prilagođavati ovim pojavama.  To znanje – znanje šta se tačno događa – može biti donekle ohrabrujuće za meteoropate, jer realno gledajući, ne možemo promijeniti vrijeme, već samo čekati da promjena prođe.

Naučnici ipak poručuju da je moguće da se simptomi donekle ublaže. Tokom vremenskih promjena, neki ljudi s artritisom će uzimati više lijekova protiv bolova, ali također mogu poduzeti i neke dodatne korake koji će im pružiti olakšanje.

Toplota: Toplota je jedan od ključnih faktora koji može ublažiti bol uzrokovanu vremenskim promjenama. Odijevanje u slojevima, dodatno zagrijavanje doma ili zagrijavanje automobila prije nego u njega sjednete može pomoći da se bolovi ublaže (istraživanje: National Institutes of Health). Također, pokušajte spavati pod električnim pokrivačem ili dodatno zagrijte odjeću. Toplota će vam opustiti mišiće, a samim time i ublažiti bol.

Kretanje: Prije nego izađete van tokom hladnog vremena, zagrijte zglobove nekim jednostavnom vježbama.

Pokušajte poboljšati raspoloženje: Ljudi s hroničnim bolovima često osjećaju tjeskobu, depresiju i razdražljivost. Naučnici tvrde da u mnogim slučajevima mozak može nadjačati ove osjećaje. Poboljšavanje raspoloženja je važno. Prije svega, pokušajte poboljšati san, a stručnjaci preporučuju da se tokom promjena bavite nečim što će vam odvratiti pažnju, nekom strašću koja će vas u potpunosti zaokupirati.

Preporučujemo: 10 Snažnih prirodnih lijekova protiv bolova koji se kriju u kuhinji

Pratite nas:

Moglo bi vam se svidjeti i...

Sponzorisani sadržaj

loading...

Tagovano kao: ,