U knjizi Before They Pass Away, fotograf Jimmy Nelson bilježi živote i tradiciju posljednjih preživjelih plemena koja su uspjela sačuvati svoje tradicionalne načine i običaje u našem sve više globaliziranom svijetu. Apsolutno fantastični portreti britanskog fotografa predstavljaju ova dostojanstvena plemena i etničke skupine u svom tradicionalnom duhu – u jednistvenoj knjizi koja otkriva široku paletu ljudskih iskustava i kulturnih izričaja.
“Nisam pokrenuo ovaj projekt očekujući da mogu zaustaviti promjene u svijetu. Samo sam htio stvoriti vizuelni dokument koji podsjeća nas i generacije koje dolaze na to kako je lijep ljudski svijet nekada bio.” – Jimmy Nelson
U nastavku donosimo samo par fotografija i opisa iz fantastične knjige Before They Pass Away, a mnogo više fotografija i opisa možete pogleati i na Nelsonovoj Facebook grupi.
Istočno gorje je planinska pokrajina Papue Nove Gvineje poznata po svojim brojnim plemenima, a jedno od njih su Asaro Blatnjavi ljudi. Blatnjavi ljudi nisu nikada pokrivali blatom svoje lice, jer su smatrali da je blato iz rijeke Asaro otrovno – zbog čega su i počeli proizvoditi ikonične maske za lice po kojima su lako prepoznatljivi.
Pripadnici Asaro plemena se namažu blatom po cijelom tijelu, a zatim stave zastrašujuće maske na lice prije nego napadnu neprijatelje svojim dugačkim kopljima i strijelama.
Prema legendi, Blatnjavi ljudi su jedne prilike bili poraženi i primorani da bježe od neprijatelja prema Asaro rijeci. Kada su ih neprijatelji stigli, te ugledali kako se dižu iz blata, pomislili su da su oni duhovi rijeke. Prestravljeni, pobjegli su natrag u svoje selo. Nakon toga, sva susjedna sela su vjerovala da su duhovi iz Asaro rijeke na strani Blatnjavih ljudi, a pametne starješine plemena su odlučile da iskoriste ovu ogromnu prednost, zbog čega su tradiciju održali do današnjeg dana.
Čukči (Chukchee) su čukotsko-kamčatski narod, koji pretežno živi u autonomnom okrugu Čukotka u Rusiji. Za razliku od drugih starosjedilačkih naroda na Sibiru, oni nikada nisu bili osvojeni od strane ruskih vojnika. Njihov okoliš, tradicija i kultura izdržali su uništenje i istrebljenje koje je zadesilo mnoge druge skupine pod sovjetskom vlašću.
Izobilje hrane definitivno nije nešto čime se Čukči mogu pohvaliti, no, oni su se uspješno prilagodili surovoj klimi i okolini koju hiljadama godina zovu svojim domom. Glavni izvor hrane su im sobovi koje uzgajaju na farmama, a na meniju su ponekad i morževi, kitovi, ribe, te smrznuto jestivo lišće i korijenje.
Čukči su poznati po svojim jedinstvenim umjetničkim djelima – rezbarijama na kljovama morža koje prikazuju pejzaže i scene iz svakodnevnog života: lovce, sobove, te druge životinje sa kojima dijele svoju domovinu.
Zbog oštre klime i teškog života u tundri, gostoljubivost i velikodušnost su visoko cijenjeni među Čukčima. Oni još uvijek vjeruju da svi prirodni fenomeni imaju svoje duhove, ali njihov tradicionalni način života, iako još uvijek postoji, se sve više nadopunjava modernom civilizacijom.
Autohtono stanovništvo drugog najvećeg otoka na svijetu je jedno od najheterogenijih na svijetu. Surovi teren i istorijski među-plemenski ratovi doveli su do izolacije sela i širenja različitih jezika. Brojna različita plemena su se raspršila diljem planinskih visoravni.
Život je jednostavan u brdsko-planinskim selima. Stanovnici imaju dosta dobre hrane, dobre rodbinske veze i veliko poštovanje prema čudima prirode. Oni žive od lova, skupljanja biljaka i uzgoja usjeva. Plemenski ratovi su ovdje česta pojava, a ljudi poduzimaju velike napore kako bi vizuelno impresionirali neprijatelja.
Himba su autohtoni narodi (oko 20.000 do 50.000 ljudi) koji žive u sjevernoj Namibiji, u Kunene regiji, te na drugoj strani rijeke Kunene u Angoli. Oni su drevno pleme visokih, vitkih i snažnih stočara.
Od 16. stoljeća oni su živjeli u raštrkanim naseljima, vodili život koji je ostao nepromijenjen do danas, a preživjeli su brojne ratove i suše. Plemenska struktura im pomaže da žive u izuzetno ekstremnim uslovima.
Vjeruje se da su Huli prvi narod koji je stigao na Papua Novu Gvineju prije više od 45.000 godina. Huli plemena se redovno međusobno bore za zemlju, svinje i žene. Kao i ostali stanovnici ovog otoka, i oni ulažu veliki napor kako bi impresionirali neprijatelja. Najveće pleme, Huli wigmen, boje lica žutom, crvenom i bijelom bojom, a poznati su po svojoj tradiciji izrade ukrašenih perika od vlastite kose.
Huli iz Tari doline žive od lova, za koji su zaduženi muškarci, te od prikupljanja biljaka i uzgoja usjeva, za koju su zadužene žene. Muškarci pomažu da se zemlja očisti, ali sav dalji posao obavljaju žene.
Kalam, istočna polovica Nove Gvineje je stekla punu neovisnost od Australije 1975. godine, kada je Papua Nova Gvineja rođena. Autohtono stanovništvo Kalama čine brojna različita plemena, raštrkana preko planinskih visoravni.
Ova plemena su poznata po svojim veličanstvenim ukrasima za glavu, krunama napravljenim od perja nekoliko vrsta ptica, kao i po neobičnoj tradiciji u kojoj se školjke kače za nos.
Kazaci su potomci turskih, mongolskih, indo-iranskih plemena i Huna koji žive na teritoriju između Sibira i Crnog mora. Oni su polu-nomadski narod, koji lutaju planinama Mongolije sa svojim stadima još od 19. stoljeća.
Mnoge porodice presele i po nekoliko puta godišnje sa svojim stadima između fiksnih sezonskih naselja. Druge, s manjim stadima, ostaju bliže svojim primarnim ljetnim domovima, te u njihovoj blizini postavljaju jurte u kojima prežive surovu zimu.
Drevno umijeće lova orlovima jedna je od mnogih tradicija i vještina koje su Kazaci, u posljednjih nekoliko desetljeća, bili u stanju zadržati. Oni se oslanjaju na svoje klanove i stada, a vjeruju u pre-islamske kultove na nebu, predake, nadnaravne sile, kao i dobre i zle duhove.
Duga i intrigantna priča o izvornosti autohtonih Maora se može pratiti unatrag do 13. stoljeća. Zbog izoliranosti koja je trajala stoljećima, Maori su utemeljili zasebno društvo s karakterističnom umjetnošću, zasebnim jezikom i jedinstvenom mitologijom.
Tradicionalna kultura Maora uključuju umjetnost, ples, legende, tetovaže i zajednicu. Dok je dolazak evropskih kolonista u 18. stoljeću imao dubok utjecaj na način života Maora, mnogi aspekti tradicionalnog društva su preživjeli čak i u 21. stoljeću.
Preporučujemo: Mbendjele Yaka Pigmeji: Afričko pleme koje vjeruje da se raj nalazi u Evropi
Moglo bi vam se svidjeti i...
Preporučujemo:
Tagovano kao: fotografije, plemena, zanimljivosti
