Supermoći koje smo svi posjedovali (kao bebe)

Kako naučnici tvrde, bebe nisu samo mala slatka stvorenja kako ih većina nas doživljava, već superheroji koji više podsjećaju na Klarka Kenta nego na ‘obične’ ljude.

Obucite bilo kojoj bebi štrample, preko njih gaće u boji, jedan ogrtač – i dobili ste super heroja (ili super zlikovca). U narednom tekstu su samo neke od supermoći koje smo izgubili odrastanjem.

 

Telepatija

telepatija

Kada jedno čulo zakaže, neko drugo uvijek uskoči i postane nešto kao super-čulo. Upravo zbog toga slijepi ljudi imaju istančano čulo sluha, a zabilježeni su i slučajevi gdje slijepe osobe toliko razviju čulo sluha, da se mogu orijentisati u prostoru na principu odbijanja zvuka od objekte ili jednostavnije rečeno –sonara.

Na isti način, bebe koje još uvijek nisu naučile pričati, čitaju izraze lica i pokrete tijela tako dobro da ih stručnjaci porede sa čitanjem uma.

2007. godine, tim istraživača na Institutu za Učenje i Mozak u Washingtonu provodi eksperiment sa bebama starim 18 mjeseci. Došli su do otkrića da su bebe ‘natprirodno’ osjetljive na promjene raspoloženja oko njih, i da mogu prepoznati da li ih volite ili mrzite, i to čak da vam i ne vide lice.

Ako vam ovo nije dovoljno čudno, čitajte dalje.

Njihova sposobnost da čitaju um ne završava samo s ljudima.

Studija provedena na Brigham Young Univerzitetu otkrila je još nevjerovatniju činjenicu. Bebama starim do 6 mjeseci, koje nikada prije nisu vidjele psa, pokazali su slike (ljutih, smirenih, veselih) i puštali im lavež istih pasa. Sve bebe su bez problema uparile sliku(emociju) psa sa odgovarajućim lavežom. Ovo je dovelo do nevjerovatnog otkrića: Bebe razumiju pse!

Nažalost, ove nevjerovatne sposobnosti se izgube čim bebe nauče pričati.

 

Extremni Vid

beba sa naocalama

U eksperimentu provedenom na University of Sheffield i University College London, skupini beba od šest i devet mjeseci starosti prikazana su dva seta slika: ljudskih i majmunskih, a svaki set je imao po jedno lice koje su vidjeli ranije. Obje skupine su lako prepoznale poznato ljudsko lice među slikama, ali kad je došlo do majmuna, samo su bebe od šest mjeseci starosti mogle razlikovati jednog majmuna od drugog.

Rezultat se nije promijenio čak i kada su slike prikazane naopako. Čini se da su bebe svjesnije okoline i da ‘upijaju’ sve oko sebe bolje i od naijnteligentnijih odraslih.

Bebe stare 9 mjeseci nisu pokazale ni približno dobar rezultat. Čini se da za samo 3 mjeseca izgubimo svoje supermoći. Naučnici tvrde da kako postajemo stariji naši mozgovi se preslažu i fokusiraju na ‘važnije’ stvari, kao što su osnovne razlike lica.

 

Super Sluh

beba

Istraživanja pokazuju da djeca imaju razvijeno čulo sluha kao i superheroj Daredevil, čak i bez sljepoće koja se veže za ovakav super-sluh. Naši preci su razvili jako dobro čulo sluha, koje je omogućilo ljudskoj vrsti da preživi do danas.

Mozak odraslih ljudi, kada čuje zvuk, selektuje ga – odredi odakle dolazi i tek onda odluči ‘da li bi ga vi trebali čuti ili ne’. Kod beba je to sasvim drugačije. One slušaju sve frekvencije i zvukove istovremeno i njihv mozak svjesno detektuje sve i jednu.

Za bebino uho, svaki zvuk je “bitan” i jednako zvučan, bilo da je osoba koja govori ispred njih, ili je to mama u susjednoj sobi.

Nauka takođe tvrdi da bebe stare samo nekoliko dana već mogu razlikovati maternji od stranog jezika.

 

Mega Um

beba sa knjigom

Oduvijek smo znali da djeca imaju nevjerojatnu sposobnost učenja, ali ih uglavnom i ne smatramo previše pametnim. Činjenica je, međutim, da je inteligencija beba mnogo veća nego što možemo i zamisliti. Prema modernim istraživanjima, odrasli ljudi su za bebe gomila neinteligentnih idiota.

Ljudi se rađaju s oko 100 milijardi neurona, isto kao i broj zvijezda u Mliječnom putu. Međutim, bez velikog broja sinapsi, imati puno neurona je kao posjedovati pištolj i kupus kojim ćete ga napuniti. Do tri godine, djeca imaju oko 15.000 sinapsi po jednom neuronu… tri puta više nego odrasla osoba.

Zahvaljujući tome, njihov super mozak konstantno može upijati podatke iz svoje okolice, a zatim ih spremiti i analizirati dok neumorno pokušava razumjeti svijet u kojem živi. Bebine sposobnosti za stjecanje znanja i obradu istog jednostavno nadilaze i najvećeg odraslog genija.

No, svim dobrim stvarima mora doći kraj. Naši umovi jednostavno nisu dizajnirani kako bi se bavili s toliko informacija na duge staze, tako da između četvrte i šeste godine života broj sinapsi u našim neuronima opada za dvije trećine.

Pratite nas:

Moglo bi vam se svidjeti i...

Sponzorisani sadržaj

loading...