Sve tajne osmijeha

Osmijeh je univerzalni jezik koji jednako razumije zapadna kultura, kao i kanibalistička plemena iz najudaljenijih i najneistraženijih krajeva svijeta. Sam čin smijanja nam popravlja raspoloženje, jača imunitet i oslobađa nas od stresa – a ovo su samo neke supermoći koje se kriju iza osmijeha, univerzalnog znaka sreće, prijateljstva i dobre namjere.

 

Smijali smo se i prije nego što smo se rodili

osmijeh1

Iako bebe većinu stvari nauče promatrajući okolinu i ljude oko sebe, smijanje nije jedna od njih. Bebe se rode sa sposobnošću za osmijeh! Čak se i bebe koje su rođene slijepe smješkaju kada čuju ljudski glas.

Ali to nije sve, nova 3D ultrazvučna tehnologija jasno pokazuje da se kod nekih beba povremeno pojavi osmijeh na licu čak i prije nego što se rode.

Profesor Stuart Campbell, koji je i jedan od prvih naučnika koji su otkrili da bebe u maternici mijenjaju izraze lica izjavio je: “Šta se krije iza osmijeha (u maternici), naravno, ne mogu reći… Ali mislim da ovo mora biti neki pokazatelj zadovoljstva u okolini oslobođenoj od stresa.”

 

Svi se smiju

osmijeh2

Osmijeh je jedan od osnovnih, biološki jedinstvenih izraza svih ljudi na svijetu. Paul Ekman (vodeći svjetski stručnjak za izraze lica) otkrio je da osmijeh u svim kulturama na svijetu ima jedinstveno značenje.

U studiji koju je proveo na Papua Novoj Gvineji, Ekman je utvrdio da se članovi plemena Fore (koji su potpuno isključeni iz zapadne kulture i koji su također bili poznati po svojim neobičnim kanibalističkim ritualima) smiju istim situacijama kojima bi se nasmijao bilo koji drugi čovjek na planeti.

Charles Darwin je tvrdio isto u vrijeme kada je većina svjetskih naučnika smatrala da osmijeh nije univerzalna pojava. Malo je poznata činjenica da je upravo Darwin proveo jednu od prvih studija o tome kako ljudi prepoznaju emocije na licu.

1872. godine, Darwin je objavio svoje istraživanje o izražavanju emocija ljudi i životinja, u kojem je tvrdio da svi ljudi, pa čak i životinje, pokazuju emocije kroz nevjerojatno slične obrasce ponašanja. Za Darwina, osmijeh, kao jedna od univerzalnih emocija, imao je evolucijski značaj koji bi se mogao istorijski pratiti u svim kulturama i krajevima svijeta.

Danas se mnogi psiholozi slažu da su određene emocije univerzalne za sve ljude, bez obzira na kulturu: ljutnja, strah, iznenađenje, gađenje, sreća i tuga.

 

Osmijeh je najčešći vid komunikacije

osmijeh3

Osmijeh je najprepoznatljiviji izraz lica na svijetu. Toliko ga je lako prepoznati da je to moguće sa udaljenosti od (oko) 100 metara!

Ali ova emocija nije samo najprepoznatljivija, ona je i najčešća. Više od 30% odraslih ljudi se nasmije više od 20 puta dnevno, a manje od 14% se nasmije manje od pet puta dnevno. Djeca se nasmiju čak do 400 puta dnevno!

Da li ste se ikada zapitali zašto ste (uglavnom) nasmijani u prisustvu djece? Odgovor je jednostavan: Smijanje je zarazno, a naučnici u Švedskoj su ovo i potvrdili u istraživanju provedenom na Sveučilištu Uppsala u kojem su zaključili da ispitanici jednostavno nemaju kontrolu nad svojim mišićima u licu kada se neko u njihovoj blizini smije.

 

Osmijeh, uspjeh i dužina života

osmijeh4

Studija sa UC Berkeley Sveučilišta koja je trajala 30 godina i koja je proučavala osmijeh kod studenata na školskim fotografijama pokazala je zapanjujuće rezultate.

Istraživači su mogli tačno predvidjeti koliko će biti ispunjeni i dugotrajni brakovi studenata, kakvi će biti rezultati na standardiziranim testovima blagostanja i opće sreće, te kako će studenti djelovati na druge ljude. Studenti koji su imali najširi osmijeh na fotografiji imali su najbolje rezultate i ispunili sva očekivanja, dok su oni koji se nisu smijali imali najlošije rezultate, najmanje sreće u braku i generalno, manje uspjeha u životu.

Ali ova studija nije jedina koja je pokazala tajnu moć osmijeha. Istraživački projekat iz 2010. godine, proveden na Wayne State Sveučilištu proučavao je fotografije baseball igrača iz 1952. godine. Studija je pokazala da raspon (širina) osmijeha kod igrača može predvijeti njihovu dužinu života! Igrači koji nisu imali osmijeh na licu živjeli su u prosjeku 72,9 godina, dok su igrači sa vedrim i širokim osmjesima živjeli u prosjeku 79,9 godina.

 

Koliko “vrijedi” jedan osmijeh?

osmijeh5

U istraživanju provedenom u Velikoj Britaniji (pomoću elektromagnetskog instrumenta koji skenira mozak i srce, te pokazuje nivo zadovoljstva), britanski naučnici su otkrili da jedan osmijeh može pružiti istu razinu moždane stimulacije kao i 2.000 čokolada, odnosno kao primanje do 16.000 funti (oko 20.000 €) u gotovini!

No, iznos užitka ovisi o tome ko vam se smiješi: dječija lica ili slavne osobe imaju puno bolji učinak nego političari ili članovi kraljevske porodice. Dok je osmijeh djeteta izjednačen sa 2.000 čokolada ili 16.000 funti, osmijeh voljene osobe iznosi oko 600 čokolada ili 8.500 funti. Osmijeh od prijatelja je vrijedan oko 145 funti, ili oko 200 čokolada.

Naknadno istraživanje je pokazalo da su velike šanse da će osmijeh stvoriti kratkoročni užitak koji je jači od seksualnog užitka, shoppinga, konzumiranja čokolade, cigarete, kafe…

Kliničke testove je analizirao psiholog dr. David Lewis, koji je izjavio:

“Snažne se emocije aktiviraju kada nam se neko koga smatramo važnim u živoptu nasmiješi, a mi uzvratimo osmijeh. U našem mozgu ovo mijenja hemiju. To stvara ono što se naziva ‘halo’ efekat koji nam pomaže da se sjetimo drugih sretnih događaja, te da se osjećamo više optimističnim, više pozitivnim i više motiviranim.”

Na kraju, Dr. Lewis je dodao: “Za razliku od [osmijeha koji nam pružaju najmiliji] otkrili smo da lažni osmjesi političara imaju suprotan učinak koji u posmatraču stvara nepouzdanu i licemjernu sliku onoga ko se smije.”

 

Smijanje je zdravo

osmijeh6

Smijeh je ubjedljivo najjači lijek protiv stresa, a smijanje 100 puta dnevno jednako je učinkovito kao i 15 minuta vožnje na biciklu. Pored poboljšanja raspoloženja što automatski smanjuje nivo stresa, smijanje pomaže vašem tijelu da se bori protiv infekcija, smanjuje bol i jača imuni sistem.

Istraživači danas znaju da proizvodimo veće količine adrenalina i kortizola kada smo pod stresom. Ovakvo stanje povećava broj otkucaja srca i utječe na protok krvi kako bi se osiguralo da vitalni organi odgovorni za ‘brobu ili bijeg’ (noge, ruke..) dobiju više krvi, nauštrob organa za probavu i slično.

Prema brojnim studijama, osmijeh ima ‘umirujući efekat’ na naše tijelo, te nam pomaže da se vratimo iz stanja ‘pripravnosti za borbu’, koje uzrokuje stres, u normalno stanje i normalnu finkcionalnost svih organa u tijelu.

Endorfini (prirodno ‘sredstvo protiv bolova’) imaju tu prekrasnu mogućnost da nam pruže osjećaj sreće, a kada se smijemo, oni se oslobađaju u našim mozgovima. Dakle, čak i ako niste zadovoljni kada se počnete smijati, sasvim je sigurno da ćete biti mnogo sretniji i da ćete se bolje osjećati nakon samo nekoliko trenutaka.

 

I još nekoliko činjenica o osmijehu…

osmijeh7

– Istraživanja pokazuju da će vam osmijeh značajno povećati šansu da se zaposlite, ili da dobijete unaprijeđenje na poslu. Osmijeh nas čini privlačnijim, društvenijim i samouvjerenijim.

Općenito, žene se smiju više od muškaraca, ali kad sudjeluju u sličnom poslu ili socijalnim situacijama, i muškarci i žene se smiju jednako.

– Istraživači su identificirali 19 vrsta osmijeha i stavili ih u dvije kategorije: ljubazni “socijalni” osmijesi i iskreni osmijesi koji koriste znatno više mišića na obje strane lica.

– Istraživanje provedeno od strane Orbit Complete otkrilo je da 69% muškaraca smatra žene privlačnijim kada se smiju nego kada su našminkane.

– Smijanje koristi koristiti 5 do 53 mišića lica, a naučnici su otkrili da je našem tijelu mnogo lakše da se nasmije nego da se namršti.

– Psiholozi su otkrili da čak i ako ste u lošem raspoloženju, možete odmah podići vaše raspoloženje prisiljavajući se na osmijeh.

Pratite nas:

Moglo bi vam se svidjeti i...

Sponzorisani sadržaj

loading...

Tagovano kao: , , ,