Ukoliko ste propustili preporučujemo da pročitate i prvi dio zanimljivih psiholoških eksperimenata u kojem smo pisali o tome zašto ne pomognemo osobi u nevolji kada smo okruženi drugim ljudima? Ili, zašto biramo pogrešne odgovore jer su ih svi oko nas izabrali?
Ljudi često ne primijete šta se sve nalazi i dešava u njihovom okruženju, a ovakvo ponašanje je stavljeno na test i sa eksperimentom ‘nestalog djeteta’.
Na vratima prometne trgovine postavljen je letak sa slikom i informacijom o ‘nestalom djetetu’. Neki ljudi ga jednostavno nisu ni primjetili, dok su drugi samo pogledali i produžili dalje. U eksperimentu niko nije primjetio da dječak sa letka stoji odmah ispred trgovine! Ovaj eksperiment je potvrdio da, uprkos što mislimo da smo jako svjesni svoje okoline, ipak nismo.
Sličan eksperiment napravila je i TV stanica iz Orlanda Local 6, u kojem su polijepili plakate ‘nestale’ 8-godišnje Britney Begonie po čitavom tržnom centru. Britney je sjedila sama nekoliko metara od plakata, a od stotine prolaznika samo par ih je prišlo da je upitaju da li je ok. Naravno, niko od njih nije povezao plakatu ‘nestalog djeteta’ sa malom Britney.
Ova studija je klasičan primjer predrasuda i rješavanja sukoba. 22 jedanaest godina stara dječaka nasumično su podijeljena u dvije skupine i odvedena u ljetni kamp u Robbers Cave State Park, Oklahoma. Skupine su bile smještene u odvojenim kabinama i nijedna skupina nije znala za drugu cijelu sedmicu dana.
Dok nisu znali jedni za druge, dječaci su se vezali i sprijateljili u svojim skupinama, a kada su se dvije grupe konačno i srele, dječaci su počeli pokazivati znakove verbalnog zlostavljanja. Eksperiment je imao za cilj da čak i poveća intenzitet sukoba između skupina pa su istraživači pripremili i niz aktivnosti u kojima se dvije skupine takmiče. Nakon ovakvih aktivnosti, dvije skupine su toliko bile neprijateljski nastrojene jedna prema drugoj da su čak odbili i da jedu u istoj prostoriji.
Završna faza eksperimenta trebala je pretvoriti suparničke skupine u prijatelje. Zabavne aktivnosti, kao što su gledanje filmova i bacanje petardi nisu uspjele ujediniti dvije grupe. Istraživači su ipak imali as u rukavu te izveli niz vježbi gdje su skupine dječaka morale surađivati kako bi ostvarili konačni cilj. Na kraju pokusa, dječaci su odlučili da se voze istim autobusom kući, pokazujući da se sukob može riješiti i da se predrasude mogu prevladati kroz obostranu suradnju.
Svi znaju da je zijevanje zarazno, ali da li ste znali da zijevanjem možete ‘zaraziti’ i pse? Nedavna studija provedena na Sveučilištu u Londonu otkrila je da se 72 posto pasa ‘zarazilo zijevanjem’ gledajući u ljude koji zijevaju.
U prosjeku, psima je bilo potrebno 99 sekundi da počnu zijevati, a dob i pasmina nisu imali nikakav utjecaj na eksperiment. Iako još uijek nisu sigurni zbog čega se tačno ovo dešava, naučnici smatraju da je odgovoran pseći “kapacitet za empatiju”.
Jedan sličan eksperiment sa kornjačama je dobio čak i Ig Nobelovu nagradu, gdje je britansko-nizozemski-mađarsko-austrijski tim napokon utvrdio da “nema dokaza o zaraznom zijevanju kod kornjača”.
Halo efekat je tendencija da se pojedinac doživljava isuviše pozitivno ili negativno na osnovu prethodnih generalizacija ili predrasuda. Na primjer, ako neko ima simpatično ponašanje (ličnost), ljudi će imati više povjerenja u tu osobu.
U nedavnom eksperimentu, jedan muškarac je napravio dva videa za web stranice koje spajaju ljude (dating web sites). U prvom videu, on je pročitao scenarij u optimističnom tonu, dok je u drugom pročitao isti scenarij, ali ovaj put je zvučao više melankonično.
Istraživači su prvi video dali jednoj skupini djevojaka, a drugi drugoj skupini koja je gledala video u zasebnoj sobi. Djevojke koje su pratile optimistični video rekle su da je muškarac simpatičan i privlačan, te da bi voljele izaći s njim, dok su djevojke koje su pratile drugi video izjavile da je muškarac neugodan i da ne bi izašle s njim, iako je čitao potpuno isti scenarij.
Svi imamo loše dane, a ponekad nam samo jedan zagrljaj može pomoći da se osjećamo bolje. Juan Mann je odlučio provesti društveni eksperiment (na svoju ruku) i testirati ovu teoriju.
Stao je u prometno područje Sydneya, Australija sa znakom na kojem je pisalo “besplatni zagrljaji”, te krenuo u misiju širenja radosti u svom rodnom gradu.
Njegova Kampanja “Beplatni Zagrljaji” izazvala je ogroman pozitivan odgovor javnosti jer su mu ljudi non stop prilazili i dobijali zagrljaje – sve dok policija nije zabranila istu. No, u neočekivanom preokretu, jako brzo se skupilo više od 10.000 ljudi te potpisalo peticiju kako bi se kampanja nastavila, što pokazuje da je ljudskost još uvijek u nama!
Preporučujemo: Bizarni psihološki eksperimenti (koji su pošli po zlu), kao i 5 Zanimljivih psiholoških eksperimenata – 1. dio
Moglo bi vam se svidjeti i...
Preporučujemo:
Tagovano kao: eksperimenti, psihologija, psihološki eksperimenti, zanimljivosti
