Sve što više otkrivamo istoriju, saznajemo da su naši preci bili napredniji nego što to uglavnom mislimo. Koristili su antibiotike prije više od 2.000 godina, svirali su prije 40.000 godina, te koristili predmete o kojima danas ne znamo apsolutno ništa.
Ovo su samo neki od arheoloških pronalazaka koji su zagolicali maštu mnogih arheologa širom svijeta…
Prvo dokumentovano otkriće antibiotika desilo se 1877. godine, a dokumentovali su ga Robert Koch i Louis Pasteur. Ipak, Selman Waksman Abraham, američki naučnik i mikrobiolog je otkrio niz antibiotika koji su na kraju spasili milione života. Upravo se on često i naziva “Otac antibiotika”.
Ali ovo nisu bili prvi antibiotici na svijetu. u Nubiji su pronađene kosti koje pokazuju tragove tetraciklina, antibiotika koji se koristi i danas, a stare su oko 2.500 godina! Kako su ovi drevni narodi koristili antibiotike? Pili su pivo! Proizvodili su kvasac, gljivice koje sadrže antibakterijska svojstva i koje se koriste za proizvodnju piva. Arheološki nalazi su pokazali da su u to vrijeme i ordrasli i djeca pili pivo kao lijek.
Festski disk je artefakt pronađen na Kritu, u vrijeme vladavine Minojske civilizacije, u periodu između 3. i 2. stoljeća prije nove ere.
Jako malo stvari se zna o ovom objeku. Znamo da je napravljen od gline i da je možda star oko 2.300 godina, s obzirom da neki arheolozi čak sumnjaju u njegovu autentičnost. Otkriven je 1908. godine za vrijeme iskopavanja Festskog dvorca. Na njemu se nalazi 241 otisak i 45 simbola. Budući da ništa slično nije pronađeno iz tog razdoblja, arheolozi nisu upjeli dešifrovati sadržaj diska.
Visby leće su predmeti napravljeni od gorskog kristala (kvarc) koji su pronađeni u nekoliko vikinških grobova na otoku Gotland, Švedska. Ove leće, koje su uglavnom bile smještene u srebrene nosače, datiraju iz 11. ili 12. stoljeća.
Poput modernog povećala, Visby leće su mogle uvećavati stvari i na taj način pomoći umjetnicima i majstorima tog vremena da se fokusiraju i na najsitnije detalje. Pored toga, leće su mogle usredotočiti svjetlo, pa se vjeruje da su bile korištene i za paljenje vatre, ili čak i za spaljivanje otvorenih rana kako bi zaustavili krvarnje i sprječili infekcije.
Rimska dodekaedara je maleni metalni objekat u obliku dodekaedare sa iskruženim krugovima u sredini. Ovi objekti su pronađeni širom pdručja nekadašnjeg Rimskog carstva, a njihova prava svrha i do današnjeg dana ostaje potpuna misterija.
Neki arheolozi tvrde da se ovaj objekat koristio kao svijećnjak, dok drugi opet napominu kako standardne svijeće u Rimskom carstvu i nisu bile baš popularne, s obzirom da su rimljani više koristili uljane lampe. Neki opet sugerišu da su se dodekaedare koristile kao pomoć za mjerenje udaljenosti… Uglavnom, to su sve teorije i špekulacije, a prava svrha Rimske dodekaedare ostaje misterija.
Pronađena u Ach Dolini u južnoj Njemačkoj, ovo je gotovo netaknuta flauta sa pet rupa koja je iznenađujuće precizno isklesana kamenom u kost ptice. Flauta je stara najmanje 35.000 godina, a u njezinoj blizini su pronađeni ostaci još nekoliko sličnih muzičkih instrumenata, što nam govori da su čak i ljudi u kamenom dobu uživali u muzici.
Jedan takav sličan objekat pronađen je i u Sloveniji, a poznat je kao “Divje Babe”. Njegova starost se procjenjuje na 43.000 godina. Dok jedni (respektabilni) izvori tvrde da je flauta iz Njemačke najstariji instrument na svijetu, drugi tvrde da je to ipak flauta iz Slovenije. Više detalja o najstarijem instrumentu na svijetu kad se arheolozi dogovore :). (Slika iznad: Flauta iz Njemačke lijevo, flauta iz Slovenije desno)
Preporučujemo: 5 Izgubljenih tehnologija
Moglo bi vam se svidjeti i...
Preporučujemo:
Tagovano kao: arheologija, zanimljivosti
