Ukoliko ste propustili, preporučujemo da pročitate i 5 Stvari koje (vjerovatno) niste znali o sebi – 5. dio, gdje možete saznati koliko dnevno udahnete litara čistog kisika, koliko puta godišnje trepnete, bez kojih organa možete preživjeti…
Ako izađete na sastanak sa nekom osobom, a ona zna da čita sitne znakove na vašem licu, ista vrlo lako može otkriti da li vam se dopada ili ne. Isto važi i za vas.
Postoje brojni mikroizrazi i položaji tijela koji mogu ‘odati’ nečije mišljenje, a jedan od najsigurnijih načina da kažete da li se dopadate osobi preko puta jeste da joj pogledate u oči. Ako su joj zjenice proširene dok vas gleda, znači da ste joj vizuelno privlačni i ugodni za gledati. Ovo se ne dešava samo kada vam je privlačna osoba, već i kada posmatrate neki predmet koji vam se dopada ili neki lijep prizor kao što je zalazak Sunca.
Da li vam se ikada desilo da se jasno sjećate stvari za koje znate da se nisu dogodile? Ako nije, onda je velika šansa da jednostavno niste ni svjesni da su neka od sjećanja koje imate potpuno lažna. Naravno, niste jedini koje vlastiti mozak ponekad laže i stvara lažna sjećanja, jer prema brojnim studijama, ovo se dešava svim ljudima.
Poznati eksperiment koji je provela Elizabeth Loftus 1994. godine je pokazao koliko je lako prevariti ljudski mozak i u njemu stvoriti lažno sjećanje. Ona je uspjela uvjeriti čak četvrtinu sudionika da su se kao mali izgubili u trgovačkom centru, a iako im se to nikada nije dogodilo, oni su postali 100 % uvjereni da jeste. Još jedan sličan eksperiment proveden 2002. godine je uvjerio polovicu ispitanika da su se kao djeca vozili u velikom balonu – jednostavno pokazujući im krivotvorene fotografske “dokaze”.
Ono što je dugo bila zagonetka je da li neki ljudi mogu biti osjetljiviji na lažna sjećanja od drugih – i, sukladno tome, da li neki ljudi s iznimno dobrim pamćenjem mogu biti imuni na njih. Nova studija objavljna u Proceedings of the National Academy of Sciences odgovara na oba pitanja sa odlučnom NE. Lažna sjećanja djeluju na sve ljude – čak i na one koji imaju izvanrednu memoriju.
Da li ste se ikada zaptali kako se zove i čemu uopšte služi udubljenje između gornje usne i nosa? Njegov latinski naziv je philtrum… i koliko do sada znamo, on ljudima ne služi apsolutno ničemu, iako su drevni Grci vjerovali da je to jedna od najosjetljivijih erogenih zona.
Tehnički naziv philtruma je medijalna pukotina, a vjeruje se da je posjeduju svi sisavci. Dok kod nekih, poput ljudi, ovo udubljenje nema apsolutno nikakvu svrhu, kod drugih, poput pasa, ono pomaže da slina lakše dođe od usne do nosa, kako bi njuška ostala vlažna radi lakšeg prepoznavanja mirisa. Vjeruje se da nam philtrum više jednostavno nije potreban, jer se daleko više oslanjamo na vid, nego na čulo mirisa.
Naše tijelo ima mnogo načina da nas upozori da mu je hladno, a jedan od najuobičajnijih je drhtanje. Ali kada su temperature toliko niske da nam prijeti ozbiljna opasnost od hipotermije, naše oči su te koje nam daju jasna upozorenja da ulazimo u kritičnu fazu.
Kad hipotermija postane ozbiljna prijetnja, krvne žile u očima se stisnu kako bi štedile energiju. Ovo uzrokuje bol u očima, osjećaj da su suhe, kao da su pune pijeska… pa čak i privremeno sljepilo.
7.000.000.000.000.000.000.000.000.000 atoma (odrasla osoba, 70 kg). Od 41 hemijskog elementa koji se nalaze u većini ljudi, 99% atoma čine ugljik, vodik, dušik i kisik (zajedno). Tačan broj atoma i elemenata varira sa starosti, prehranom i okolišnim faktorima, a neki od tih elemenata su potrebni za hemijske procese u tijelu, dok drugi (npr. olovo, uran) nemaju poznatu funkciju.
Ukratko, prosječni čovjek od 70 kg ima oko 7 x 10 na 27 atoma (7 i zatim 27 nula), broj koji se može izgovoriti i ovako: sedam milijardi milijardi milijardi, ili na američkom i njemačkom govornom području, 7 oktiliona.
Moglo bi vam se svidjeti i...
Preporučujemo:
Tagovano kao: činjenice, ljudsko tijelo, zanimljivosti
