Kola Superduboka bušotina – najdublja rupa na svijetu (iskopana u ime nauke)

U naučnim krugovima se često kaže da još uvijek znamo mnogo više o dalekim galaksijama nego o samom tlu koje se nalazi pod našim nogama. Dovoljan je samo primjer poznatog satelita Voyager 1 kojem je trebalo dvadeset i šest godina da napusti naš Sunčev sistem i odputuje 16,5 milijardi kilometara daleko od Zemlje, vrijeme za koje smo uspjeli izbušiti tek 12 kilometara duboku rupu.

Tokom Hladnog rata i Svemirske utrke, Amerika i Sovjetski Savez su vodili još jedan, mnogo manje popularan rat. Cilj je bio jednostavan – iskopati što dublju rupu i otkriti šta se krije ispod Zemljine površine.

Preporučujemo: Bingham Canyon Rudnik – Najveća rupa na svijetu (koju su napravili ljudi)

Kola-Superduboka-busotina-2

U kasnim 1950-im i ranim 1960-im Amerikanci i Sovjeti su počeli planirati odvojene napore za bušenje što dublje rupe u Zemljinoj kori, kamenitoj ljusci koja obuhvaća vanjskih 30-50 km Zemlje. Za Ameriku, ovaj ‘naučni rat’ je relativno brzo završio, jer je operacija prekinuta 1966. godine zbog nedostatka financijskih sredstava. Sovjeti su, zahvaljujući Međuresornom Naučnom vijeću za proučavanje Zemljine unutrašnjosti i superdubokih bušenja imali veći uspjeh. Od 1970-2008. godine njihova bušotina na poluotoku Kola je držala svjetski rekord kao najdublja rupa na svijetu.

Kola Superduboka bušotina se sastoji od nekoliko rupa koje se granaju iz jednog središnjeg otvora. Najdublja od njih, po imenu “SG-3”, ima promjer samo devet centimetara, ali je zato duboka 12.261 metar. Nepotrebno je reći, projekt je generisao ogromnu količinu geoloških podataka koji su samo potvrdili činjenicu da o našem planetu još uvijek znamo jako malo.

Kola-Superduboka-busotina-4

Najzanimljivije otkriće Kola bušotine bilo je otkrivanje biološke aktivnosti u stijenama starim više od dvije milijarde godina. Najjasniji dokaz života je došao u obliku mikroskopskih fosila: sačuvanih ostataka dvadeset i četiri vrste jednostaničnih morskih biljaka, poznatijih kao planktoni. Ovi “mikrofosili” su ostali netaknuti unatoč ekstremnim pritiscima i temperaturama okolnih stijena.

Naučnici i dan danas analiziraju podatke koje je ova bušotina generisala, ali samo bušenje je stalo još u ranim 1990-tim godinama zbog izuzetno visokih temperatura. Umjeto očekivanih 100 °C, na dnu rupe se razvila temperatura od 180 °C, a i sama gustoća stijena sa drastično promjenila.

Kola-Superduboka-busotina-5

Do 2008. godine, Kola Superduboka bušotina je bila najdublja rupa na svijetu, a rekord joj je oduzela Maersk Oil kompanija koja je izbušila rupu duboku 12,29 km, a 2011. godine uspostavljen je i novi rekord – 12,345 metara duboka bušotina izbušena u blizini obale ruskog otoka Sahalina.

Ipak, Kola Superduboka bušotina i dalje ponosno drži svoj rekord. Ona nije nastala zbog novca i nafte, ona je nastala zbog želje za znanjem i boljim razumjevanjem Zemlje. Ona je još uvijek najdublja rupa na svijetu  – iskopana u ime nauke.

Kola-Superduboka-busotina-3

Pratite nas:

Moglo bi vam se svidjeti i...

Sponzorisani sadržaj

loading...

Tagovano kao: , ,