Mozak je fascinantan i misteriozan organ, mali biološki računar koji diktira sve što njegov vlasnik čini. Životinjski mozgovi variraju od male skupine neurona pa sve do ogromnih i nevjerovatno kompleksnih mozgova, kao što je i naš vlastiti.
Ovo su samo neki od najfacinantnijih mozgova na svijetu…
Mozgovi delfina su zapravo veći od naših. Dok neke životinje pokazuju da veličina nije uvijek važna, delfini ipak uz ovaj veliki mozak imaju sposobnost prepoznavanja, pamćenja i rješavanje problema, što ih zvanično čini najbližim ljudima (po inteligenciji).
Neokorteks kod delfina je složeniji čak i od našeg, a strukturiran je kako bi im omogućio samosvijest. Delfini, kao i ostali kitovi iz porodice mogu biti veseli, tužni, pa čak i ljuti. Nažalost, postoji broj slučajeva gdje su postali zlopamtila i osvetili se ljudima.
Vrane, gavrani i svrake su daleko pametnije nego što većina ljudi misli – gotovo su pametne kao i primati! Njihove izvanredne mogućnosti pamćenja, socijalne vještine i sposobnost da koristite alate je zapanjila naučnike.
Njihova sposobnost korištenja alata, uključujući i alat za brušenje i obrađivanje drveta, može nadmašiti sposobnost primata kao što su čimpanze. Naučnik koji ih proučava, Christopher Bird, primjetio je još jednu fascinantnu stvar koju vrane rade: “Ako ih posmatrate, one će sakriti svoju hranu, a pri tome će vas pokušati prevariti, na primjer – stavit će kljun u zemlju, ali u rupu neće ostaviti hranu.”
U ovom slučaju, sam mozak nije toliko fascinantan, koliko je fascinantna parazitska gljivica koja izraste na njemu. Cordyceps gljiva zarazi mrava, pretvori ga u zombija i manipulira njegovim ponašanjem.
Kao nešto iz noćne more, Cordyceps doslovno natjera mrava da se popne ne neku biljku. Nakon što to ovaj i učini, gljiva ubija mrava i počinje rasti iz njegove glave.
Unatoč tome što imaju tijela zajedno sa očima, mozgom, krilima, mišićima, crijevima i genitalijama, majušna ‘Megaphragma mymaripenne’ osa je manja od jednostanične amebe.
Istraživači su otkrili da ova osa ima jedan od najmanjih nervnih sistema.Mali broj neurona koji postoje unutar glave ove ose jednostavno nestane kada ova odraste – jer u glavi nema dovoljno mjesta za mozak. Ove ose inače žive samo pet dana.
Sitni mozak nematode ‘C. Elegans’ ima samo 302 neurona, ali unatoč tome, ovaj crv je u stanju obavljati iste funkcije kao i mnogo razvijeniji organizmi.
Naučnici proučavaju ovaj nevjerojatni mozak kako bi bolje shvatili osnovne mehanizme koji mu dopuštaju da vrši složene radnje. Neki naučnici čak smatraju da je razumijevanje mozga ove nematode ključ za tajne ljudskog mozga.
Pijavice uglavnom smatramo užasavajućim i čudesnim. Ovi ‘životinjski vampiri’ koji nam piju krv mogu biti i paraziti i lijekovi koji čiste zaražene rane.
Kako god da ih vi doživljavate, jdno je sigurno: ova stvorenja su apsolutno fascinantna – oni imaju pet pari očiju, 300 zubi i 32 mozga! Iako tehnički imaju samo jedan, njihov mozak je sastavljen od 32 ganglija, i smatra se kao 32 mozga.
Cijenjeni zbog svog prelijepog izgleda i prijateljskog ponašanja, Kavalijer King Čarls španijeli su sve popularniji kućni ljubimci. No, uzgoj koji se dogodio tokom godina doveo je do vrlo ozbiljnog problema: stanje koje se naziva syringomyelia, u kojem je mozak životinje prevelik za lubanju.
Neurolog dr. Claire Rusbridge opisuje problem ovog psa kao “noga veličine 35 ugurana u cipelu veličine 25.” Nažalost, ovo stanje pogađa do trećine ukupnog stanovništva pasmine i iznimno je bolno za nesretne pse.
Mozgovi sitnih vrsta pauka su tako veliki u odnosu na ostatak tijela, da se naprosto ‘prosipaju’ u njihove noge. Do ovog otkrića su došli naučnici na Smithsonian Tropical Research Institutu, utvrdivši da centralni nervni sistem najmanjih pauka popunjava gotovo 80% njihove tjelesne šupljine.
“Mi sumnjamo da je tijelo pauka uglavnom mozak jer opće pravilo za sve životinje, koje se zove Haller pravilo, kaže da ako se veličina tijela smanjuje, mozak se povećava. Ljudski mozak predstavlja samo oko 2-3% naše tjelesne mase. Neki mozgovi kod najmanjih mrava predstavljaju oko 15% biomase, a neki od ovih pauka su daleko manji.”
Naravno, i ljudi su životinje, i nije da se hvalimo (jer to možemo) ali naši mozgovi su poprilično spektakularni. Jasno je da su naši mozgovi evoluirali iznad bilo koje druge vrste, ali njihova složenost je još uvijek izvan našeg razumijevanja.
Naši mozgovi koriste 20% ukupnog kisika u našim tijelima, mogu obraditi podatke (ekvivalentna brzina) 268 kilometara na sat i mogu živjeti do šest minuta bez kisika. Postoji i poznati mit koji tvrdi da koristimo samo 10% našeg mozga. Ovo naravno nije tačno, jer svaki dio mozga ima poznatu funkciju.
Moglo bi vam se svidjeti i...
Preporučujemo:
Tagovano kao: mozak, zanimljivosti, životinje
