Alhambra, Dragulj u smaragdima

“Ništa ne može biti strašnije nego biti slijep u Granadi”, često su govorili Mauri, a španjolci su kasnije na to dodali: “Ko nije vidio Granadu, nije vidio ništa.” A upravo se u Granadi nalazi Alhambra, crveni maurski grad, raskošna palača, labirint tornjeva, kula, stambenih odaja i prekrasno uređenih dvorišta.

“Sajam kamene čipke”, opisao je Alhambru Hans Christian Andersen, a maurski pjesnici su je često nazivali “Draguljem u smaragdima”.

Kada su pripadnici posljednje maurske dinastije, Nasridi, prešli Gibraltarska vrata početkom 8. stoljeća, te iznenadnim napadom osvojili Pirinejski poluotok, sa sobom su donijeli i svoje običaje, kulturu i stil gradnje. Granada je pala već 711. godine, a kako bi uspješno zadržali grad, Mauri su na obronku iznad rijeke Genim odlučili izgraditi tvrđavu – Alhambru.

Alhambra-1

Alhambra je prvobitno zamišljena kao obična utvrda koja bi onemogućila kršćanima da ponovo osvoje poluotok, a 1492. godine je postala i sami centar islamske kulture. Ipak, njezini izdržljivi zidovi i tornjevi je nisu učinili naročito popularnom. Gledana s vanjske strane, bila je to sasvim obična tvrđava, jednostavna, pa čak i odbojna.

Ali unutar Alhambre krili su se bogato ukrašeni zidovi na koje su islamski vladari potrošili cijela bogatstva. Unutrašnja dvorišta, galerije i dvorane kao da su se takmičile koja će ljepše izgledati. Mnoštvo fontana i bazena koje krase Alhambru rezultat su maurske opsjednustosti vodom, što i ne čudi kada uzmemo u obzir da su ovi narodi stigli u Evropu iz suhe pustinje. Gdje god se pružila prilika za izgradnju čak i najmanje fontane, jezerca ili vodopada, Mauri su je iskoristili.

Alhambra-2

Kada je hrišćanska Španija ponovo krenula u osvajanje regije, u Alhambri su svoje posljednje utočište pronašli brojni maurski umjetnici i intelektualci. Zbog toga svaka dvorana, dvorište i svaka odaja Alhambre izgleda drugačije. Danas ona predstavlja izvanrednu mješavinu umjetničkih stilova i arhitekture, građevinu koja je čak ušla i u uži krug prilikom odabira Sedam novih svjetskih čuda.

Alhambru su 1492. godine bez borbe zauzeli Katolički kraljevi, kraljica Izabela I od Kastilje i kralj Fernando II od Aragona. Nakon toga ona je postala kraljevska palata. Posljednji maorski vladar je iste godine morao napustiti tvrđavu, dok su Mauri koji su odlučili ostati morali plaćati posebne poreze. Kompletno remek djelo islamske kulture i graditeljstva ostalo je netaknuto do današnjeg dana.

Alhambra je 1984. godine uvrštena na UNESCO-vu listu svjetske baštine, a danas je jedna od glavnih turističkih atrakcija u Španiji, najznačajniji spoj arapsko-islamske arhitekture pomiješane sa kršćanskim građevinama i vrtovima iz 16. stoljeća.

Alhambra-3

Alhambra-4

Alhambra-5

Alhambra-6

Alhambra-7

Alhambra-8

Alhambra-9

Alhambra-10

Alhambra-11

Alhambra-12

Alhambra-13

Alhambra-14

Preporučujemo: Samarkand, drevni grad neopisive ljepote, kao i Buhara – grad muzeja, jedan od najljepših drevnih gradova na svijetu

Pratite nas:

Moglo bi vam se svidjeti i...

Sponzorisani sadržaj

loading...

Tagovano kao: , ,